Posljednjih 10 godina kontinuirano nam rastu udjeli na tržištu, lani na oko 46,6%, a naš brend Ožujsko najomiljeniji je brend 38,1% potrošača piva u Hrvatskoj što je jako dobar rezultat i zalog za budućnost, kaže novi predsjednik uprave Zagrebačke pivovare Marko Njavro, koji je nedavno na toj poziciji naslijedio Ukrajinca Sergeya Yeskova. Njavrin dolazak poklopio se u trenutku kad je Molson Coors, vlasnik Zagrebačke pivovare (ZAPI), za 12 milijardi dolara preuzeo Miller Coors, poduplavši volumen, snagu i veličinu u smislu dobiti te postao treći respektabilan igrač na globalnom tržištu piva s proizvodnjom blizu 100 milijuna hektolitara. Ambicije su velike, postaju još jači, učinkovitiji, konkurentniji, inovativniji, najavljuje Njavro s kojim razgovaramo i o daljim izazovima na hrvatskom tržištu piva, udjelima, planovima...
Jeste li zadovoljni zatečenim stanjem u Zagrebačkoj pivovari?
Prilično sam zadovoljan, definitivno se pokazalo što sam znao i prije, a to je da imamo snažne brendove, odlične ljude, super međuljudske odnose, dobre procese i na kraju krajeva dobre rezultate.
Kakve financijske rezultate očekujete za 2016.? Ima li zime za ZAPI, s obzirom da je ona tek mali segment jako velike korporacije?
Definitivno nema zime. Dio smo velike globalne korporacije, a isto tako i europskog „business unita“, u sklopu kojeg smo po rezultatima drugo najveće tržište po važnosti iza Velike Britanije, tako da imamo svoj glas i dobru podršku. Što se tiče financijskih rezultata za 2016., ne mogu reći ništa konkretnije jer godina još nije gotova, no očekujemo rast.
Jeste li već uveli kakve promjene ili one tek slijede nakon što je Molson Coors u portfelj spremio i Miller Coors?
Još smo u procesu integracije na globalnoj razini, prilagođavanja, migracije naših talenata… S obzirom na jako dobre rezultate kompanije u zadnjih 10 godina, naši ljudi imaju priliku ići dalje, na nova tržišta unutar grupacije, i dalje se razvijati, pa se samim otvaraju i mjesta u Zagrebačkoj pivovari koja popunjavamo sa svojim talentima.
Zanimaju li i Molson Coors tržišta u razvoju poput Azije?
Ne baš. Nama su interesantna tržišta koja stvaraju vrijednost, SAD, Kanada i Europa čiji je dio Zagrebačka pivopvara.
Koliko je teško hrvatsko tržište piva?
Otprilike 3,5 milijuna hektolitara. Potrošnja per capita u Hrvatskoj je oko 80 litara, što nas svrstava u top 10 zemalja, no ona na žalost još uvijek nije dosegla količine kakve smo, primjerice, imali 2008. godine, prije krize, oko 86 litara. Potrošnja se sad oporavlja i predviđanja su da će se i dalje dizati.
Je li padu potrošnje kumovala i činjenica da su hrvatski potrošači uvijek bili skloniji pivu, a posljednjih godina otkrivaju i vina?
To ima utjecaja, ali ne puno. Pad je prvenstveno bio rezultat recesije i smanjene osobne potrošnje, ne samo piva nego i drugih kategorija proteklih godina.
Ima li i koliko prostora za rast?
Govorimo li o potrošnji per capita, bude li se ekonomija dalje oporavljala te budu stabilne i gospodarska i politička situacija, s većim raspoloživim dohotkom ljudi će se se sigurno počastiti pivom više. Druga stvar je turizam koji bilježi rast iz godine u godinu. Kroz organsku domaću potrošnju i sve veći priljev turista itekako je prostora da se vratimo ili barem približno ostvarimo količine otprije 7-8 godina.
Za pivo se uvijek vežu vruće ljeto i nogomet.
Važnije su vremenske prilike i dobra turistička sezona, zbog koje smo optimistični. Sve manje ovisimo je li neko nogometno prvenstvo. Iduće godine, primjerice, nema nogometa, ali je u najavi opet dobra turistička sezona. Sreća je naša što imamo puno Nijemaca, Austrijanaca, Čeha i drugih nacija koje vole pivo i piju i više piva od nas.
Koliko piva izvozite?
Imamo sporadičan izvoz u nekoliko zemalja svijeta, no glavna tržišta na koja smo 100% fokusirani su u BiH i Slovenija. Tu radimo ozbiljan posao. U Bosni smo, kad gledate sve naše brendove koje prodajemo i uvozimo iz Srbije, zajedno s Hrvatskom lideri na tržištu. U Sloveniji smo posljednjih godina napravili odličan posao sa Staropramenom i tamo držimo 5-6 posto tržišnog udjela.
Koliko brendova trenutačno imate u portfelju?
U Zagrebu trenutačno proizvodimo sedam brendova, ne računajući ekstenzije poput Ožujsko Rezanog, Ambera..., a još šest uvozimo i distribuiramo.
Pogađaju li "zdravi" trendovi i pivarsku industriju? Pivo, primjerice, sa stevijom?
To je jedan globalni trend i ima određenih pokušaja da se plasiraju proizvodi na tom tragu. Dosad nisu bili uspješni, no taj trend ćemo pratiti i vidjeti kako možemo zadovoljiti potrebe naših potrošača.
Čini se da radleri i cideri više nisu tako popularni kao prije nekoliko godina.
Još uvijek imaju svoje potrošače, pogotovo u tijeku sezone, ali to više nisu one količine otprije nekoliko godina, već na nivou nekih drugih zemalja, poput Njemačke i Austrije koje su prošle taj ciklus. Radlere traži drugačiji profil potrošača i u drugačijim prilikama. Više ih konzumiraju žene u odnosu na pivo, oni koji žele manji udio alkohola, kao osvježenje nakon sporta, tako da je to zanimljiv segment kojega ćemo i dalje imati u asortimanu. Na hrvatskom tržištu radleri imaju oko 4% udjela.
A Ožujsko?
Naša je sreća da imamo tako snažan brend pa je i velika odgovornost da ga održimo zdravim. Ožujsko ima 34% udjela na tržištu i, što se tiče naših brendova, dugo, dugo, dugo nema nikoga pa tek Lowenbrau sa 6% i Staropramen sa 3,4% udjela, drugi i treći po veličini kod nas. Jedan od glavnih konkurenata Ožujskom je brend Karlovačko, no iako je dosta iza, dobra konkurencija na tržištu tjera nas da budemo na oprezu, ali i radimo još više, inoviramo i da pobjeđujemo svaki dan na terenu.
Od "četiri sastojka", koliko je hrvatskog?
Dosta. Pokušavamo raditi što više s lokalnim proizvođačima i dobavljačima, kojima dajemo prednost, ali nema dovoljno sirovine. Ječam čini 50% udjela u pivu i njega nalazimo, i voda je naša, ali zbog pojave craft pivara i drugih proizvoda u kojima se korsiti hmelj, nemamo hmelja. Nikada nismo imali problem oko nalaženja sastojaka u smislu da je proizvodnja stala, ali se tu i tamo moramo pomučiti.
Koliko su inovacije važne u vašem biznisu?
Jako. Stalno gledamo što se događa u okolnim zemljama, globalno, imamo i tzv. inovation-pipeline te i u 2017. planiramo izaći s proizvodima koji će oduševiti potrošače, godinu iza toga opet. To je kontinuirani godišnji proces na kojemu stalno radimo.
Po prisutnosti u medijima, reklo bi se da marketing Zagrebačke pivovare ne zna za štednju. Koliko trošite na oglašavanje?
Ne bih rekao da se ne štedi nego da pokušavamo ulagati jako pametno i svaku kunu izvrtimo i dva puta prije nego je potrošimo. Kao kompanija, svrstavamo se u top 15 oglašivača u Hrvatskoj, u marketing ulažemo u skladu s našim udjelom na tržištu. Dakle, kad uzmete sve pivare, sve reklame s kojima godišnje izađu, naš je udio 44%. Mislim da se ne ističemo pretjerano, a to što smo primijećeni je dobar posao koji je naš marketing odradio. Za jednake novce radi kreativu koja je bolja i primjećenija od konkurencije. Za to je uveliko zaslužna i domaća pamet koju bih pohvalio, a to je agencija BBDO.
Kako gledate na sve više malih craft pivovara?
To je dobro. Ljudi me ponekad u čudu gledaju kad to kažem no dobro je da se pojavljuju novi konkurenti, čak i mali pivari jer se kategorija tako dodatno popularizira, raste potrošnja piva, a nas velike tjera se da mijenjamo u tom smijeru.
Na sadašnju poziciju došli ste iz Bugarske gdje ste od 2013. bili predsjednik poslovne jedinice, a prije toga kao direktor marketinga Molsona Coorsa za grupu u Rumunjskoj. Ima li kakvih sličnosti između tih tržišta i Hrvatske?
I da i ne. Da u smislu da su tamo uglavnom isti konkurenti kao u Hrvatskoj. Heineken i Carlsberg i tamo su prisutni i imaju isti sistem rada bez obzira o kojem tržištu pričamo. S druge strane struktura samog tržišta i potrošači su puno drugačiji. Jedna od njih je da se u Bugarskoj i Rumunjskoj uglavnom konzumira pivo iz dvolitrene plastične boce, s kojom je teško raditi u smislu marketinga i prodaje. Ono što je meni olakšalo život je to da i Molson Coorse uvijek ima iste procese bez obzira u kojoj državi radimo pa se lako prešaltati s jednog tržišta na drugo. Samo treba naučiti jezik.
Zagrebačka pivovara spada i među top poslodavce u Hrvatskoj? Čime je zaslužila to mjesto?
Jako smo ponosni na to. Kontinuirano ulažemo u svoje ljude i upravljanje njihovim karijerama. Kod nas svi ljudi imaju osobne razvojne planove, prođu kroz barem jedan trening godišnje, postoje i internet platforme, edukacije i treniranja, tako da je ulazak među top 5 poslodavaca u Hrvatskoj veliko priznanje, ali i obveza da nastavimo dalje. Ja sam najbolji primjer mogućnosti razvoja i napretka unutar kompanije. Prije 12 godina počeo sam raditi u Zagrebačkoj pivovari, potom na raznim tržištima unutar matične kompanije, i sad sam se vratio doma.
Kakvi su vam planovi u idućoj godini?
Planovi su nam dalje ulaganje, ne samo na hrvatskom, nego i bosanskom i slovenskom tržištu, kao i dalji rast proizvodnje i tržišnog udjela, što će nam omogućiti da ulažemo i u ljude, brendove i inovacije. Imamo viziju, konkretan plan, sad ne možemo ići u detalje, ali nas vidim još jačim, još većim, još modernijim. Izuzetno puno ulažemo u društvenu odgovornost i tijekom zadnjih godina pozicionirali smo se kao vodeći glas promocije odgovornog konzumiranja piva s kampanjom Razmisli.
>>Zagrebačka pivovara sa Staropramenom protiv krize
alkoholičari...hik