ANALIZA

Posljedice krize bit će bezbolnije na istoku Europe nego na zapadu

ekonomska kriza
Davor Javorović/PIXSELL
17.10.2011.
u 19:09

Sada tržišta mnogo bolje razlikuju zemlje prema njihovoj razini duga.

Regija središnje i istočne Europe manje je zadužena od zapadne Europe, proračunski deficiti sporije su rasli nego u zemljama eurozone, zemlje smanjuju ovisnost o izvozu, a smanjena im je i stopa potencijalnog usporavanja BDP-a.

Bolja pripremljenost

Zbog toga se najnovija svjetska kriza ne bi trebala preliti na našu regiju u istoj mjeri kao što se to dogodilo u prvom valu, nakon propasti Lehman Brothersa prije tri godine, tvrde analitičari Erste banke.

– Naime, i sada prijeti kolaps globalne potražnje i zastoj ili čak preokret kapitalnih tokova koji se prelijevaju i na ovu regiju, no upravo zbog niže razine javnog duga, poboljšane fiskalne konsolidacije i smanjenog deficita tekućeg računa prijetnja je manja – ističe Juraj Kotian, suvoditelj Odjela za makroekonomska istraživanja za regiju SIE u Erste grupi.

Analitičari banke objašnjavaju da u prvom valu krize nije bilo prevelike razlike, ali da sada tržišta mnogo bolje razlikuju zemlje prema njihovoj razini duga. Navode kako se, primjerice, rejting Rumunjske i Češke povećao zbog napretka njihove fiskalne konsolidacije. Prema podacima, Hrvatska je prošle godine imala udio javnog duga u BDP-u od 40 posto, što je svrstava u zemlje s nižim udjelom duga. Primjerice, grčki i talijanski udio javnog duga u BDP-u iznosi više od 100 posto.

– Razine duga u zdravim su omjerima u usporedbi s naprednim europskim gospodarstvima, što znači da je manja opasnost od ograničavanja njihova potencijala rasta – kažu u banci.

Investicije i izvoz

I proračunski deficiti, iako su u nekim zemljama regije u krizi porasli, i dalje su bolji nego u problematičnim zemljama eurozone. Analitičari navode kako je povećanje proračunskih deficita posljedica nedovoljne konsolidacije javnih financija u vrijeme brzog rasta, no da su u krizi neke zemlje deficit i smanjile, prije svega one koje su bile pod jačim pritiskom tržišta, odnosno unutar programa MMF-a. U zemljama regije popravila se i izvozna slika. Primjerice, odnos uvoza i izvoza u našoj zemlji pao je sa 7 posto na 1,4 posto BDP-a. To je znatno smanjilo nove potrebe za vanjskim financiranjem zemalja regije SIE, što ih je u prošlosti činilo ranjivima – objašnjava Kotian. U slučaju šoka, te zemlje ne bi imale isti potop BDP-a, iako produljenje krize povećava nesigurnost. Naime, u drugom kvartalu BDP je smanjen, a vidljivo je da su u mnogim zemljama regije investicije i neto izvoz bili jedini doprinos rastu BDP-a, dok je potrošnja kućanstava i države prestala rasti ili se i smanjila.

Komentara 23

VA
vanesa
20:50 17.10.2011.

što znač da smo mi na zapadu ;)))))

RB
RH+BIH=moćnadržava
19:25 17.10.2011.

SDP je pravni nasljednik Saveza Komunista RH, tak oda nemoramo brinuti ako dođu na vlast. Ako su uspjevali u komunizmu nasmoći milionske plaće kako nebi par tisuća kuna :) . Samo je problem što kuna nije inflatorna valuta od 20%0% . lol komunisti ko bu za vas glasao ?????????????????

BO
boston
20:41 17.10.2011.

Kriza najmanje pogada one koji ionako nemaju nista. Uzmimo naprimjer pleme domorodaca u prasumi Amazona. Kako na njih utice energetska, poslovna, bankarska, ili stambena kriza??

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije