U Hrvatskoj su u travnju potrošačke cijene pale za 1,7 posto na godišnjoj razini, isto kao i mjesec dana prije, što je ponajviše posljedica oštrog pada cijena goriva, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U ponedjeljak objavljeni podaci DZS-a ukazuju na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom da je trend pada potrošačkih cijena ušao već u treću godinu.
U travnju je pad cijena na godišnjoj razini bio isti kao i mjesec dana prije, a prije tog mjeseca pad cijena od 1,7 posto nije zabilježen od 2000. godine, od kada DZS vodi te podatke.
"Time je sa sporadičnim prekidima nastavljen trend koji traje od veljače 2014.", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Najviše pale cijene goriva
U travnju su na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 6,4 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva potonule 10,9 posto.
Slijedile su, s padom za 3 posto, cijene stanovanja, vode, električne energije i plina, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića skliznule za 1,5 posto.
Cijene rekreacije i kulture pale su u travnju za 1,3 posto, dok su cijene obrazovanja, kao i komunikacija skliznule 0,9 posto na godišnjoj razini. Pale su, za 0,4 posto, i cijene alkoholnih pića i duhana.
S druge strane, najviše su na godišnjoj razini porasle, za 1,8 posto, cijene odjeće i obuće, a slijedile su cijene zdravlja, s rastom od 1,3 posto.
Cijene restorana i hotela porasle su, pak, za 1,2 posto, dok su rast od 0,3 posto zabilježile cijene pokućstva i opreme za kućanstvo, kao i cijene raznih dobara i usluga.
Deflacija ušla u treću godinu
Na mjesečnoj su razini, pak, u travnju potrošačke cijene porasle, za 0,1 posto. Pritom su u odnosu na ožujak najviše, za 2,4 posto, porasle cijene odjeće i obuće zbog novih kolekcija, dok su cijene prijevoza, koje uključuju cijene goriva, u travnju porasle za 1 posto.
S druge strane, u travnju su na mjesečnoj razini najviše pale cijene stanovanja, vode, električne energije i plina, za 2,3 posto, ponajviše zbog nižih cijena plina.
U prva četiri mjeseca ove godine potrošačke su cijene u prosjeku bile 1,4 posto niže nego u istom lanjskom razdoblju. Tako je razdoblje deflacije ušlo u treću godinu, s obzirom da su lani potrošačke cijene u prosjeku pale za 0,5, a u 2014. godini za 0,2 posto.
"U nastavku godine, uz uvezene deflatorne pritiske, izostanak inflatornih pritisaka trebao bi biti dodatno podržan i administrativnim smanjenjem cijene plina od 1. travnja, što će biti vidljivo u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva", ističu analitičari RBA.
Dodaju da snažnije inflatorne pritiske zasad ne očekuju ni od strane domaće potražnje jer je ona još uvijek potisnuta nedovoljnim oporavkom tržišta rada.
"S druge strane, očekivani porast cijena sirove nafte na svjetskim tržištima prema kraju godine, uz bazni učinak, mogao bi ublažiti deflacijske pritiske", zaključuju analitičari RBA.
>> DZS: U prvom kvartalu izvoz porastao 2,9, a uvoz 1,8 posto
Smanjile se režije? Pale cijene na placu? Pale cijene higijenskim potrepštinama? Nemojte me zasmijavati. Ono što je nužno za život je sve poskupjelo. Ako cijene padaju već više od dvije godine, onda ne bi plaće i mirovine sve manej vrijedile, a isto tako i novac. A to će vam potvrditi bilokoji običan građanin.