Prema posljednjim podacima Hrvatske udruge banaka, banke su odobrile nešto manje od pola zatraženih moratorija: do kraja travnja zahtjeve je predalo 45.431 građanin i 7934 poduzetnika, a odobreno ih je oko 23.000.
No, iako vlada napetost oko isteka Vladinih mjera za zadržavanje zaposlenosti u lipnju, kad ekonomski analitičari očekuju novi val nezaposlenih, banke u ovom trenutku smatraju da većeg priljeva zahtjeva za odgode plaćanja kredita neće biti. Štoviše, s popuštanjem mjera i vraćanjem zaposlenika na radna mjesta u nekim bankama bilježe i – povlačenje zahtjeva za moratorije!
Pokretanje gospodarstva
– S pokretanjem gospodarske aktivnosti i evidentnim povratkom na posao znatno se povećava broj klijenata koji odustaju od moratorija zbog povratka na financijsku situaciju od prije izbijanja krize – kažu u OTP-u koji je dosad odobrio tek 30 posto zaprimljenih zahtjeva za moratorijima građana, dok na preostalima, kažu, intenzivno rade. Otpalo ih je oko šest posto: ili ne zadovoljavaju uvjete moratorija ili su klijenti odustali.
– Kod odbijanja najčešći su razlozi što klijenti još nisu zapali u financijske teškoće, nego ih anticipiraju zbog trenutačne gospodarske situacije, ali nemaju nikakve konkretne dokaze pa im savjetujemo da nam se ponovo jave ako se situacija uistinu razvije u tom neželjenom smjeru – kažu u banci.
Poduzećima su dosad odobrili 332 zahtjeva, a nisu odbili nijedan, ostali su u obradi. Za poslovne subjekte ne očekuju pojačani pritisak u sljedećih nekoliko mjeseci, posebno ako se nastavi s planiranim ublažavanjem epidemioloških mjera. PBZ je građanima dosad odobrio oko 80 posto zaprimljenih zahtjeva, a zbog nezadovoljavanja kriterija odbili su oko tri posto klijenata. Tvrtkama su zamrznuli kredite za 87 posto zatraženih zahtjeva, odbili su ih oko deset posto zbog neispunjenih kriterija. Preostalih tri posto je u obradi. Erste je odobrio oko 5000 od 8400 pristiglih zahtjeva građanima, dok su ih oko 1000 odbili.
I oni najčešći odbijaju klijente zbog nepostojanja dokaza o pogoršanju financijske situacije koje je uzrokovano epidemijom koronavirusa ili posljedicama potresa u Zagrebu, zbog neispravno ili nepotpuno unesenih podataka prilikom podnošenja zahtjeva, a manji broj i zbog toga što su već otprije neuredni u otplati.
Banka u izravnom kontaktu s tim klijentima nastoji još jednom provjeriti i utvrditi stvarno činjenično stanje te ih uputiti na dostavu sve potrebne dokumentacije. Shodno tome, može se očekivati da će jedan dio tih zahtjeva u idućem razdoblju također biti odobren – objašnjavaju u Erste banci.
Zahtjevi do 30. lipnja
Tvrtkama su odobrili oko 20 posto od 1900 zahtjeva, a preostali su u proceduri. Kažu da ih mali broj ne udovoljava kriterijima za odobrenje odgode, iz vrlo sličnih razloga kao i građani. Zaba ne otkriva stanje primljenih i odobrenih zahtjeva, ali poručuje da će i nakon isteka mjera vezanih uz pandemiju razmatrati olakšanje otplate.
Banke zasad zahtjeve za moratorije zaprimaju do 30. lipnja, a produljenje tog roka ne ovisi samo o lokalnoj politici nego i regulativi Europske središnje banke, ali i o tome hoće li doći do drugog vala epidemije. Ono o čemu zasad još ne govore je stanje nakon isteka moratorija; ako je posrijedi trajno smanjenje platežne sposobnosti, teško će klijenti „uloviti“ uredno servisiranje kredita, tim više što će im i rate biti uvećane pozamašnim troškovima moratorijima.
Odgoda uz dodatne kamate?