Kriza zbog COVID-19 golema je, a s njom su isplivale i sve slabosti. Rumunjska i Bugarska zemlje su koje smo ismijavali 90-ih i dvijetisućitih, a sad se trudimo da budemo kao one ili bolji, što znači da u modelu upravljanja ove, ali i prijašnjih vlada nešto nije u redu.
Nema inovativnosti, hrabrosti, poduzetništva – kaže Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, koja u srijedu u Westinu održava svoju 16. konvenciju na temu “Hrvatski izvoznici, kako dalje?”.
Samo oko 15% poduzeća u Hrvatskoj izvozi, no zapošljavaju čak 51% svih zaposlenih u industriji, osiguravaju 62% svih investicija i ostvaruju 66% ukupnih prihoda od prodaje. Izvoznici su ono najbolje što Hrvatska ima, kralježnica hrvatskog gospodarstva, napominje Bago. Zbog ograničenja domaćeg tržišta jedino izvozno orijentirana ekonomija maloj zemlji poput Hrvatske može jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.
No koliko zapravo izvozimo?
Gleda li se statistika DZS-a o uvozu i izvozu Hrvatske na osnovi carinskih deklaracija, u 2019., koja nije bila kritična za razliku od 2020., izvezli smo 113 milijardi kuna roba. Tek oko polovice tih roba industrijska je proizvodnja, ono što su hrvatska poduzeća proizvela za izvoz, a ostalo je, smatra Bago, izvoz radi uvoza.
Jedno je kad iz Končara, Siemensa ili neke druge tvrtke u Hrvatskoj izvezu proizvod da bi ga objedinili. Nešto moraju i kupiti jer ne mogu sve sami proizvesti.
– No što može izvesti mikropoduzeće s nekoliko tisuća kuna temeljnog kapitala i 2-3 zaposlena koje u 2019. uopće nije imalo prometa, a u 2020. je prijavilo 30 milijuna kn, od čega 98% u izvozu, dok podataka o uvozu nema? Nama u statistiku ulazi i izvoz koji to zapravo nije, automobili, banane... Samo na zrcalni izvoz godišnje ide 15-17 milijardi. Hrvatska, primjerice, bilježi kako je u BiH izvezla neke robe za dvije milijarde kn, a BiH uvoz od 1,5 milijarde. Troškovi transporta ne mogu prelaziti 5%, što znači da smo mi u BiH izvezli vlastite robe za 1,5 milijardi te 500 milijuna robe koju smo mi uvezli, a BiH je deklarirala njezino pravo porijeklo – ističe Bago, prema kojemu to ne bi bio problem s nekoliko proizvoda.
No riječ je o desecima milijardi kuna.
– To Hrvatskoj sigurno šteti. Ispada da je naše gospodarstvo izvozno bolje, a ako je bolje, nema potrebe da mu se pomaže – napominje te dodaje da izvoznici žele statističku čistoću.
Žele znati tko stvarno izvozi, a tko se krije pod izvozom i ostvaruje ekstradobit. Država mora imati izvozne planove, projekcije, koje nisu temeljene na trgovini kupi – prodaj, nego na proizvodnji, jer proizvodnja zapošljava. Na konvenciji će biti govora i o stvarnoj inflaciji u Hrvatskoj te daljnjem rastu gospodarstva koje budućnost ne može temeljiti samo na turizmu koji u BDP-u sudjeluje s 25%.
– I onda taj turizam država subvencionira. Jeste li vi igdje u svijetu čuli da se jedna dominantna gospodarska grana subvencionira? I tko će je subvencionirati – ovi ostali koji su u odnosu na turizam daleko manji – pita Bago.
U usporedbi sa Srbijom, Slovenijom, Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom imamo daleko najmanji priljev direktnih stranih ulaganja.
VIDEO Čime će se Merkel baviti u mirovini: Primat će 15.000 eura
