Koje ste projekte uspjeli realizirati ove godine i kakva vam je poslovna strategija za 2020. godinu?
Distribucija plina je visokoregulirana energetska djelatnost te je Gradska plinara Zagreb obvezna imati petogodišnje planove rekonstrukcije i razvoja plinske mreže. Upravljanje Gradskom plinarom Zagreb preuzeo sam u travnju čime sam preuzeo i postojeći plan poslovanja i investicija te ćemo ovu godinu završiti obnovom i izgradnjom 35 kilometara plinovoda te s više od 2000 novih potrošača. Za iduću godinu plan je uložiti 50 milijuna kuna, unaprijediti opremu, alate i nadzor sustava.
Prirodni plin se kao ekološki prihvatljivo fosilno gorivo pozicionirao uz obnovljive izvore energije u procesu dekarbonizacije prometa i smanjenja emisije stakleničkih plinova. Istaknuli ste da bi se takav značaj trebao pratiti i kroz strategije poticajnih mjera energetskog sektora. Kakve su trenutačno poticajne mjere i u kojem smjeru bi one trebale ići?
Bitno je naglasiti da trećina ukupno iskorištene energije u EU odlazi na promet, od čega oko 70 posto na cestovni promet. U Hrvatskoj je taj postotak i viši, 88 posto od čega je udio LPG-a 4 posto, a CNG-a manje od jedan posto. Tehnologija električnog pogona vozila još nije dostigla razvojni stupanj uporabe u teretnim vozilima te je EU prepoznala prirodni plin kao ekološki najučinkovitije fosilno gorivo zbog čega je Direktivom 94/2014/EU uspostavljen put umrežavanju infrastrukture izgradnjom punionica za prirodni plin u gradovima, lukama i na europskoj mreži koridora. CNG punionica najviše je u Njemačkoj i Italiji, a dobro su raspoređene i u Austriji, Češkoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Švicarskoj. Njemačka manje oporezuje plin kao gorivo te do 2027. oslobađa vozače kamiona od cestarina i omogućuje 30 posto poreznih olakšica za kupnju kamiona na plin, a Francuska oporezuje dizel da bi potaknula upotrebu plina u prometu. U zemljama EU subvencije za vozila na prirodni plin dosežu i do 20.000 eura uz oslobađanje cestarina i drugih naknada. Češka je je sustavno razradila politike zamjene dizelskih autobusa onima na CNG u mnogim gradovima, smanjenje trošarina te subvencije za izgradnju punionica i kupnju teretnih vozila na prirodni plin. Prijedlogom Strategije energetskog razvoja RH planirano je masovno uvođenje električnih i hibridnih vozila u iznosu od čak 65 posto do 2050., što mislim da je preambiciozno s obzirom na današnji vozni park, navike kupaca i cijene takvih vozila te situaciju da struja ne može upogoniti teretna vozila. Smatram da prirodni plin mora zauzeti značajno mjesto u paketu poticajnih mjera energetske učinkovitosti. Kakvi će poticaji biti možemo razgovarati, osobno primjer Češke vidim kako sustavan s vidljivim rezultatima.
Kakvi su vam planovi za širenje plinske mreže na vašem distribucijskom području?
Potrebno je njegovati proaktivni pristup na tržištu plina u očuvanju postojećih potrošača i privlačenjem novih korisnika te ćemo u tom smjeru postaviti aktivnosti. Cilj nam je uspostaviti intenzivniji kontakt s poduzetnicima i građanima i promovirati korištenje plina kao pouzdanog i konkurentnog energenta, ne samo u Zagrebu, nego i Velikoj Gorici i Zaprešiću, gradovima u kojima također poslujemo i od velikog su značaja za naše poslovanje. Prošle godine GPZ je proširila svoju mrežu i kupnjom Elektrometal-distribucije plina iz Bjelovara (Gradska plinara Bjelovar), a daljnje širenje mreže dio je ciljeva društva. Realno je očekivati da će, liberalizacijom tržišta plina 2021. godine, doći do okrupnjivanja distributera jer sadašnjih tridesetak distributera neodrživo na malom tržištu RH.
Krajnji su vam korisnici vrlo bitni. Što ste sve poduzeli kako bi kupci bili još zadovoljniji vašim uslugama?
Na našem distribucijskom području je više oko 285 tisuća potrošača plina kojima moramo omogućiti sigurnu i pouzdanu distribuciju. Godišnje uđemo u više od 25 tisuća objekata ispitati plinske instalacije i zamijeniti plinomjere te ćemo u tom području intenzivirati aktivnosti s ciljem da ta brojka dosegne 40 tisuća potrošača. Osim brige za potrošače, naši partneri u svakodnevnom poslovanju su ovlašteni plinoinstalateri za koje ćemo razviti online sustav za podnošenje dokumentacije. To su podnošenje zahtjeva za uvjete priključenje, izdavanje energetskih suglasnosti, pregled unutarnje instalacije, predaju projekata, montažu opreme na obračunsko mjerno mjesto… Na taj način bi oko 90 posto zahtjeva digitalizirali te bi korisnici sami putem interneta mogli provjeriti u kojem status im se nalazi predmet, je li potrebna eventualna dostava dodatne dokumentacije i slično.
Uvođenjem e-Računa za usluge distribucije, priključenja itd. ostvarili ste određene uštede. Jesu li te uštede značajne i koje ste još digitalne tehnologije uveli u svoje poslovanje i koje tek planirate implementirati?
Digitalizacija je nezaobilazan dio suvremenog poslovanja koji ima znatan utjecaj na ubrzanje poslovnih procesa, jednostavniji rad, izbjegavanje pogrešaka i omogućava društveno odgovorno poslovanje. Gradska plinara Zagreb e-račun je uvela prije nešto više od dvije godine, odnosno prije zakonskog roka za obveznike javne nabave. Za transparentnost i brzinu poslovanja, u narednom razdoblju, prioritet je digitalizacija procesa bitnih našim partnerima, kao što sam spomenuo, online podnošenjem zahtjeva. Naši veliki potrošači opremljeni su plinomjerima za daljinsko očitanje što je smjer koji treba razmotriti i za ostale korisnike plinskog sustava. Iako nije riječ o procesima koji se mijenjaju preko noći, dugoročno ću inzistirati na uvođenju i integraciji najnovijih tehnologija i alata u industriji distribucije plina vezano za nadzor i upravljanje distribucijskom infrastrukturom.
GPZ se kao generalni pokrovitelj panela „Energetska sigurnost Hrvatske“. Koja pitanja biste voljeli otvoriti na tom panelu i koje poruke javnosti želite istaknuti?
Prijedlog Strategije energetskog razvoja RH prepoznao je ulogu plina i važnost diverzifikacije opskrbe plinom u uravnoteženju energetskog sustava te korištenje alternativnih oblika energije u prometu. Značajno je otvoriti teme poticajnih mjera u upotrebi plina kao alternativnog goriva u cestovnom i osobito teretnom prometu čiji je utjecaj na emisiju stakleničkih plinova velik. Paket poticanja energetske učinkovitosti mora biti širi od obnove u zgradarstvu i poticanja kupnje hibridnih i električnih vozila. Pri tome treba imati vidu realizaciju novog dobavnog pravca za cijelu regiju izgradnjom terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku i liberalizaciju tržišta plina u kojem će potražnja posljedično utjecati na krajnju cijenu plina.
Također, postojeće mjere energetske učinkovitosti u zgradarstvu nužno je proširiti poticajima za zamjenu bojlera kondenzacijskima i subvencijama za obnovu dimnjaka. Na području EU, pa i u Hrvatskoj, dozvoljena je ugradnja isključivo energetski učinkovitih kondenzacijskih bojlera koji nisu kompatibilni s postojećim dimnjacima u Hrvatskoj te ih je nužno sanirati što je za građane veliki izdatak.
