Iako se često govori o premaloj zastupljenosti žena u gospodarstvu,
njihov udjel ipak ne zaostaje pretjerano u odnosu na neke razvijene
zemlje. Zbog financija, ali i izbljeđivanja tradicionalnog shvaćanja da
žene ne mogu napredovati u poslu, neke od njih danas zauzimaju značajno
mjesto u kompanijama, ali za što im ipak još uvijek treba više napora
nego muškarcima.
Naizgled bi i bilo logično da ih ima više na vodećim pozicijma, jer je
udjel žena u visokom obrazovanju veći. No, neke od njih i nakon
završene škole odaberu karijeru u kojoj se posvete ili u potpunosti ili
većim dijelom obitelji. A neke uspijevaju i jedno i drugo. Iako
priznaju da muškaraca ima više i da lakše dolaze do pozicije, rasprava
nije bila feministička, pa sudionice primjerice priznaju da su uvijek
bolji timovi sačinjeni od muškaraca i žena, a neke potvrđuju i primjere
gdje je muški šef prepoznao i priznao njihov talent.
– Iz svog primjera mogu reći da je moj prvi posao i prvi šef kojeg sam
imala i s kojim sam radila punih osam godina, najznačajnije utjecao na
tijek moje karijere. Iako sam bila početnik, imao je pozitivan stav
prema meni, rano je prepoznao da mogu i hoću raditi i da imam
potencijala – kaže Ana Ivančić, predsjednica uprave Cardif osiguranja i
tvrdi da ju je to odredilo u kasnijoj karijeri, pa se i upravo zato
često vraća na prvog šefa, Antona Kovačeva, kao na rijetko pozitivan
primjer. Zbog takvog iskustva danas nastojim mlade kolege isto tako
tretirati. Kada vidim da netko ima energije, znanja i volje, dajem im
priliku – kaže Ivančić, no dodaje da je u karijeri imala i nadređene
koji su htjeli umanjiti njezine sposobnosti i znanja. I od takvih je
brzo otišla.
– Poslodavac mora biti mudar da ne odbije kvalitetu koja je pred njim.
A žena treba imati sreću da pronađe poslodavca koji vidi njezine
sposobnosti i omogućuje joj da ih primijeni – kaže Biserka Preininger
Fižulić, predsjednica NO Magme. Ako postoji podcjenjivanje od strane
poslodavca, njemu se treba oduprijeti svojim samopoštovanjem i svijesti
da uvijek postoji izbor. Jedno je pitanje koliko ste u svakom trenutku
sigurni da se želite staviti na tržište. Nije potrebno trpjeti. Ako
želim izabrati lakši put, onda ću trpjeti. Ali ako imam cilj i znam
kamo idem i ispod čega ne idem, spremna sam uvijek ići dalje. Pitanje
je hrabrosti – zaključuje Pleininger Fižulić.
Biserka Preininger
Fižulić: Ako postoji podcjenjivanje od poslodavca, treba mu se
oduprijeti samopoštovanjem i svijesti da uvijek postoji izbor. Ako
želim lakši put, onda ću trpjeti. Ako imam cilj i znam kamo idem i
ispod čega ne idem, tada sam spremna ići dalje.
– Deset posto stvari u čovjekovu životu je ono što se stvarno događa, a
90 posto onako kako on to doživljava. O nama samima ovisi kako ćemo
vidjeti stvari koje se događaju i na koji način ćemo ih promijeniti na
način kako želimo – kaže Mandica Zulić, predsjednica uprave Raiffeisen
društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Karijera žena
Sve su sudionice složne da generalizaciju među muškarcima i ženama ne
treba raditi, jer, primjerice, dobrih i loših top menadžera ima i među
jednima i drugima, tvrdi Ivančić.
– Nisam sklona generalizaciji, pa tako ni onoj kada se govori o tome
kako je ženama teško, a muškarcima lakše. Katkad mi je žao što dio žena
koristi upravo tu ispriku kao alibi za neuspjeh. I žena može uspjeti,
iako treba uložiti više truda. Mnogo toga ovisi i o obitelji, o odnosu
koji imate kod kuće i uzajamnom razumijevanju, jer žene nemaju radnog
vremena – kaže Zulić. Ivančić kaže da sve je u životu stvar izbora. Ako
neka žena želi ostati kod kuće, s djecom, to je njen izbor i to ne
znači da ona ne bi bila u stanju biti predsjednik uprave. Isto tako,
ženu koja je izabrala karijeru, a istodobno želi imati obitelj, ne
treba žaliti.
– To govorim iz vlastitog iskustva. Spajanje poslovne karijere i uloge
majke troje djece, to je bio moj izbor. Mislim da moja djeca zbog toga
ne pate i da im ništa ne nedostaje. Svatko od nas ima i poslovni i
privatni dio života. U tom privatnom dijelu se neki od nas opuštaju
gledajući televiziju i ne obazirući se na djecu. Ja osobno iz svega
želim izvući maksimum, što od mene traži veliki angažman, ali to nije
nemoguće. Ali, to je moj izbor.
Ana Ivančić: Žene
funkcioniraju organiziranije, više gledaju i primjećuju, što
zaposlenike čini zadovoljnijim. Ti “soft skillsi” koje žene često imaju
u modernom menadžmentu sve su bitniji i zato uvijek kažem da u
činjenici što sam žensko vidim više prednosti.
Zulić nastavlja da ništa nisu okolnosti ili slučajnost nego odabir, a
Ivančić tvrdi da u životu imamo najmanje dva smjera koja možemo
odabrati. Preininger Fižulić se nadovezuje da je možda bitno znati što
ne želiš i time se voditi, pa onda sve ostalo i može biti slučajnost.
– Razvoj žene kreće od malih nogu i je sam imala sreću jer su me
roditelji poticali – kaže Ivančić.
Direktorica Educemix Gordana Matković dodaje da pozna mnoge žene koje
su visoke pozicionirane u kompanijama, a odrasle su u obiteljima u
kojima se nisu poticale vještine i znanja koja bi im u budućnosti
olakšale njihov osobni i poslovni razvoj. Stoga bih naglasila da je i
to stvar izbora i odluke – kaže Matković. Jer netko možda želi biti
dobra majka i domaćica i to je stvar odluke i nije uspjeh koji bi
trebalo zanemariti. Ali ako netko želi biti uspješan u biznisu, gdje je
potrebno puno truda, znanja, vještina i vremena, bez potpore i
razumijevanje obitelji to neće biti moguće. Svakako smatram da je
najveći uspjeh postići balans i uspjeh i na poslovnom i na privatnom
planu.
Put do top menadžmenta
Dodatni problem ženi može biti nerazumijevanje muža, jer većini njih
‘nije prirodno’ živjeti s uspješnom ženom, kaže Ivančić, a Preininger
Fižulić dodaje da bi muškarci možda i prihvatili uspješnu ženu, no da
je društvo sklonije tradicionalnom stajalištu gdje muškarac a priori
mora biti uspješniji. Očekuje se da muškarac bude glava obitelji - tako
ih odgajamo, . Iako se polako takvo stajalište mijenja – zaključuje
Preininger Fižulić.
Mandica Zulić: Ista
osoba, vođena na pravi ili krivi način, može dati potpuno različite
rezultate. Postoje situacije da se od određene osobe nije očekivalo
mnogo ili čak ništa, no dobrim upravljanjem nad njom, iz te se osobe
izvukao maksimum.
– Kako predrasude sve više blijede, tako će žene imati sve šire
područje za povećanje svoje produktivnosti, a time i prihoda –
nadovezuje se Matković.
Bez obzira na izbor i napredak u karijeri sudionice ipak priznaju da je
njihov put do top menadžmenta teži.
– Top menadžment kao da je svijet muškaraca i žene koje su se do tamo
uspjele probiti, trudom i kompetencijom, tamo su se i zadržale. Imam
troje djece i puno puta me pitaju kako sve uspjevam uz svoju
karijeru.To već doživljavam kao šablonska pitanja, na koja više ne znam
niti kako odgovoriti. Kao i sve u životu mislim da je i to stvar izbora
– kaže Ivančić i nastavlja: – Jednostavno razlika između žena i
muškarca koji se penju u karijeri je ta da žena mora uložiti puno više
truda kroz duže vremensko razdoblje da bi je poslovna okolina počela
ozbiljno shvaćati. Posebno kada ste mlađi i izgledom primjetni onda vas
automatski stavljaju u “pripadajuču” ladicu i smatraju vas ukrasom koji
ničem drugom niti ne služi. U dokazivanju i trudu treba nam čak
dvostruko dulje i više nego muškim kolegama.
Sposobnosti liderstva
– Posljednjih godina žene jesu sve aktivnije u poslovnom svijetu, što
je povezano s njihovim formalnim obrazovanjem, ali i profesionalnom
nadogradnjom nakon završenog školovanja. Mijenja se i svijest o ulozi
žene u obitelji i poslu pri čemu nije nužno da se ona opredijeli samo
za jednu ulogu – kaže Preininger Fižulić, te dodaje da su jedan od
važnijih razloga sve veće afirmacija žena u poslovnom okruženju svakako
i financije jer danas u većini slučajeva jedna plaća ne može uzdržavati
obitelj.
Gordana Matković: Žene u
pravilu ne baziraju moć na autoritetu, nego na vještinama, znanjima,
sposobnostima i prilagodljivosti. A vrijeme koje je ispred nas upravo
zahtijeva takav pristup, pa zato mislim da će žene u budućnosti imati
značajniju ulogu.
Napredovanja žena na višim pozicijama pak ide malo sporije, a smatra da
je razlog tome što je žena ako ima obitelj i djecu, u jednom razdoblju
profesionalnog života izvan posla. Da bi žena po povratku na posao svoj
izostanak nadoknadila treba više raditi i truditi se. Neke razliku
nadoknade brže, neke sporije. Također, kada se žene vrate u poslovno
okruženje, nikada ne startaju s iste pozicije, jer se kompanije
konstantno razvijaju i velika je vjerojatnost da su se u međuvremenu
neke pozicije podijelile.
Što se tiče sposobnosti u upravljačkim funkcijama Zulić kaže da su žene
spremnije prihvatiti razgovor sa zaposlenicima, a razlika je i u
vještinama i prepoznavanju trenutaka sa svih aspekata.
Matković tvrdi da dobar lider, bez obzira je li on muškarac ili žena
mora imati razvijene komunikacijske vještine, sklonost timskom radu i
fleksibilnost. Ivančić se ne slaže u potpunosti s tom tezom, jer se je
predugo profesiji menadžera pristupalo kao nečemu što je urođeno ili ne.
– To se mijenja pa i moja generacija menadžera sve više ulaže u dodatnu
edukaciju kao što je primjerice MBA. Kroz nju osvjestite neke segmente
za koje mislite da ih radite ispravno, pa se to kroz primjere iz prakse
ili potvrdi ili kroz vlastitu analizu vidite da neke stvari možete
riješiti bolje – zaključuje Ivančić.
OKRUGLI STOL