General Electricov zdravstveni odjel Healthcare u Zagrebu je održao Technology day na kojem su upoznali domaće uzvanike s prednostima koje tehnologija donosi zdravstvu. U sklopu tog događaja imali smo prilike razgovarati s Vassilisom Sakkasom, regionalnim direktorom zdravstvenog odjela te velike američke korporacije.
Dojam je da u Hrvatskoj GE Healthcare nije do sada bio osobito prisutan?
Oduvijek smo prisutni u Hrvatskoj preko našeg distributera Medicoma. Fokus se sada promijenio jer želimo bolju poziciju u Hrvatskoj kao vodeći svjetski proizvođač medicinske opreme.
Tko bi bili glavni konkurenti na hrvatskom tržištu?
Glavni su konkurenti Siemens i Philips, s njima se natječemo u cijelom svijetu, pa Shimadzu. To su tri naša najveća konkurenta u ovom trenutku.
Na koja ćete se područja posebno usredotočiti kod nas?
Na radiologiju, kardiologiju, onkologiju, akutnu brigu, to su i inače područja na koja se usredotočujemo.
Vjerojatno ste napravili i dubinsku analizu hrvatskog zdravstva, jeste li donijeli neke posebne zaključke?
Radim u istočnoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, više-manje od 2004. Ono što sam primijetio jest da Hrvatska ima zavidnu razinu brige za pacijenta, ali prilično zaostaje u tehnologiji. Dio opreme u hrvatskom zdravstvu treba obnovu i modernizaciju. Modernizacija donosi povećanu efikasnost zdravstva i poboljšanu brigu za pacijenta. Bolje kliničko i dijagnostičko povjerenje je temelj.
Imate li procjenu koliko danas vrijedi zdravstveno tržište u Hrvatskoj?
To je teško procijeniti jer u posljednje tri-četiri godine zbog krize investicije u zdravstvo usporavaju. Tržište je bilo nisko pogotovo u radiologiji i onkologiji, a to je nešto što smo vidjeli i u drugim državama. Ove će godine možda biti drukčije jer država je objavila neke svoje planove. Još nije sasvim jasno koliko će se ulagati i gdje, ali tržište će svakako rasti. Također, pripremate se i za novac iz EU fondova.
Jesu li investicije glavni razlog pojačavanja vaše prisutnosti?
Kao što sam rekao, bili smo u Hrvatskoj i tijekom krize, svjedočili usponu i padu tržišta. Činjenica da je Hrvatska ušla u EU čini je puno zanimljivijom. To označava novo doba za Hrvatsku. Europske zemlje nastoje smanjiti jaz između istoka i zapada kad je riječ o kvaliteti, a mjerenjem kvalitete vidjet će se koliko ulažete u zdravstvo.
Jeste li već bili u kontaktu s našom Vladom?
Da, održali smo javni dijalog o zdravstvu, o tome koja je vizija Vlade, to je tipična rasprava koju pokrećemo.
Čini se da mi još ne znamo kakvo zdravstvo želimo?
Najveći je izazov za Vladu financiranje zdravstva. Ali istodobno za taj izazov nema jednoznačnog rješenja. Zdrav život ne ovisi o financiranju zdravstvenog sustava. Ako, recimo, pacijent financira zdravstvo privatno kroz tržišni sustav, to nužno ne mora značiti da će se produljiti životni vijek. Ono što je kritično jest održivost sustava i sposobnost da se omogući jednaka zdravstvena briga svim građanima. To može biti kroz budžet ili gotovim novcem. Nema jednoznačnog rješenja za zdravstvo. No, što je sustav plaćanja transparentniji, što više izbora pruža Vlada, time i pacijent ima više izbora. Usto, nužna je racionalna kontrola, da se ne troši tamo gdje to nije potrebno.
>> 'Više ne otpuštamo već radnike šaljemo u inozemstvo'
