Zbog obvezne registracije prepaid-kartica, koja je i pravno upitna, ugrožen je opstanak čak 5000 kioska i malih trgovaca s više od 10.000 zaposlenih. Njihov procijenjeni gubitak je oko 500 milijuna kuna, a gotovo 50 posto njih bankrotirat će, kazao je danas član Izvršnog odbora HUP-a Ivica Mudrinić na konferenciji za novinare.
Po korisniku 40-70 kuna
Prema riječima predsjednika HUP-a Damira Kuštraka, gospodarska stvarnost u Hrvatskoj posve je drugačija od proklamiranih ciljeva Vlade o stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta, poticajnih zakonskih okvira i investicijske klime, pravne sigurnosti investitora, stabilnih uvjeta poslovanja, očuvanja radnih mjesta i povećanja konkurentnosti nacionalnog gospodarstva te izvozne ofenzive.
Obvezna registracija prepaid-korisnika - novih do 1. lipnja, a starih do 1. rujna prema privremenom protokolu OTC-a, nažalost, samo je jedan od takvih negativnih primjera. Mudrinić objašnjava kako to znači da bi operateri tijekom tri ljetna mjeseca morali popisati oko 4,5 milijuna prepaid-korisnika. I to u papirnatom, a ne elektroničkom obliku, tražiti od njih osobne iskaznice, fotokopirati ih... čime se dovodi u pitanje poštivanja Zakona o zaštiti osobnih podataka i povećava rizik od neovlaštene uporabe osobnih podataka. Osim što će to stvoriti kilometarske gužve za turističke sezone, čitav niz manjih prodajnih mjesta to neće moći izvesti. Trošak registracije po korisniku od 40 do 70 kuna operaterima će pak u vrijeme krize nametnuti nove troškove od 200 milijuna kuna, plus već 6 posto uvedenog poreza na telefoniju i primanje i slanje SMS-poruka. Teško je procijeniti koliko će građana zbog sve te gnjavaže i odustati od prepaida, kaže Mudrinić, dok će oni koji i dalje žele ostati anonimni prepaid kupovati u inozemstvu. No, i gubitak od 5 do 10 posto znatan je, zna li se da samo T-HT ima 1,8 milijuna takvih korisnika, upozorio je.
Najskuplji plin u regiji
Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članova HUP-a, upozorava pak na problem plina za koji nam se u Hrvatskoj mažu oči kako je najjeftiniji u Europi. No, činjenica je da hrvatska industrija plaća najskuplji plin u regiji - 0,42 eura po prostornom metru, Austrijanci 0,26, Mađari i Slovenci 0,24, Talijani 0,31 euro. Da apsurd bude veći, naglasio je, MOL opskrbljuje i nas i Mađare. No, tamo je proizvodnja zanemariva u odnosu na potrošnju, dok Hrvatska na svom prostoru proizvede od 73,1 do 94,3 posto svoje potrošnje, što stoji pet puta manje od nabavne cijene plina iz uvoza, koji Mađari plaćaju i više od 40 posto jeftinije od nas.
U 15 mjeseci cijene plina u Hrvatskoj veće su 73 posto, a u posljednjih 90 dana najavljena su čak dva vala povećanja cijene plina. Takva politika cijena plina dovodi do kontraefekta smanjenja industrijske proizvodnje, a time i daljeg smanjenja zaposlenosti i u konačnici do pada osobne potrošnje i plaćanja plina domaćinstava, smatra Miloloža.
- Hrvatska je u 2007. proizvela 2,89 milijardi kubičnih metara, a potrošeno je 3,31 milijardu kubičnih metara. U istoj godini izvezeno je 751,7 milijuna kubičnih metara, a kućanstva su te godine potrošila ukupno 623 milijuna kubičnih metara - kazao je Miloloža.
Bez komentara na izjave Rohatinskog
Iz HUP-a jučer nisu htjeli komentirati istup guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, koji je ocijenio da Vlada nema snage i motiva za promjenu sadašnjeg gospodarskog stanja. Oni su, tvrde, još 2008. upozoravali na dolazeću krizu, a na upit jesu li zadovoljni ijednom provedenom mjerom Vlade, Kuštrak jer rekao da je HUP zadovoljan najavljenim mjerama, ali čekaju rezultate. Plin je, dodaje Kuštrak, najbolji pokazatelj kako sada izbija na vidjelo dugogodišnja nebriga Hrvatske o energetskoj politici RH, a mnoge industrije jednostavno nemaju alternativu.
Na konferenciji znakovita naslova Hrvatski gospodarski okvir u tri slike, Kuštrak je iznio i nekoliko primjera nepostojanja povoljne poduzetničke i investicijske klime o čemu govore investicije Ikee, Rockwoola, Marlere i Hoto grupe. Ikea je, primjerice, spremna početi gradnju, i dok Hrvati ostavljaju 60 mil. eura godišnje u Grazu i Budimpešti, čak i jedna velika hrvatska tvrtka veliki je izvoznik u Ikeu, ni godinu dana nakon donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu nema pravilnika o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta da investitor zna koliko će ga to stajati. I seljenje naplatnih kućica škripi iako bi ih Ikea sama izgradila i investirala i u petlju kraj Rugvice. Rockwool je, kazao je, jedan od rijetkih proizvodnih investitora u Hrvatsku, no tamo se stalno demonstrira i ometa im se rad, iako su ispoštivali sve što se od njih tražilo i imaju sve potrebne dozvole.
Vidim da nikome nije važno šta se piše o cijeni plina, svi su samo u karticama i mobitelima.To su za život bitne stvari - mobiteli