Hrvatska poštanska banka ostvarila je u prvih pola godine rekordnu neto dobit od osnivanja – 123,5 milijuna kuna, što je 31% više nego u istom razdoblju lani. I operativna je dobit solidno porasla, 19,7%, na 165,2 milijuna kuna. Operativni su im prihodi porasli 10,9%, na 404,7 milijuna kuna, dok su troškovi rasli 5,5%, na 239,6 milijuna kuna.
Pritom su neto kamatni prihodi rasli 4,3%, iako kamate na kredite konstantno padaju, jer se kamatni troškovi (kamate na depozite) spuštaju još većom dinamikom. Banka je 1. travnja akvizirala Jadransku banku, što se odrazilo na bilancu i jačanje depozitne baze: imovina je rasla 9,2%, na 23,21 milijardu kuna, dok su depoziti povećani 7,3%, na 19,71 milijardu kuna. Bruto krediti također su povećani, 9,8%, na 13,66 milijardi kuna. Troškovi rezervacija za loše plasmane skoro su se prepolovili: u tu je svrhu izdvojen 12,1 milijun kuna, 46,1% manje nego u istom razdoblju lani.
Zbog optimizacije poslovanja najavili su pripajanje HPB Stambene štedionice. Do prije godinu dana iz banke su zazivali dokapitalizaciju, ističući da je nemoguće nastaviti rast bez injekcije kapitala, no u međuvremenu je to pitanje nestalo s dnevnog reda. U upravi pojašnjavaju da su odgodili planove za traženjem dodatnog kapitala za 2021., a zahtjeve regulatora uspjeli ispuniti jer dobit nisu isplaćivali vlasniku (državi), što bi bilo normalno, nego je pripisivali kapitalu, optimizirali su aktivu, a i HNB je djelomično prilagodio načine izračuna adekvatnosti kapitala. Još u travnju raspisan je natječaj za nove članove uprave HPB-a, s obzirom na to da predsjedniku Tomislavu Vuiću i članovima Domagoju Karadjoli i Mladenu Mrvelju mandat ističe 10 rujna. Svi su oni ponovo aplicirali na te funkcije, no kuloarske im informacije ne idu na ruku.
– To je stvar vlasnika – rekao je Vuić koji je u upravu državne banke, kao i Karadjole i Mrvelj, izabran još za Milanovićeve Vlade. Već se više puta spekuliralo s njihovom zamjenom, no izdržali su do kraja mandata.
Samo je pitanje sati kad ce hpb biti poklonjena strancima kao i sve nase bivse banke....neokolonijama se ne dopusta gospodariti krvotokom ekonomije financijskim i bankarskim sustavom.zar ne plenkovicu vujcicu agorokorov maricu kgk i inim tzv.mocnicima ...