Kraj kolovoza donio je blago usporavanje potrošnje u odnosu na sredinu mjeseca, no i dalje se kroz fiskalne blagajne vrte solidni iznosi – prošli tjedan fiskalizirano je računa u vrijednosti od šest milijardi kuna, tjedan prije ta je svota bila 5,6 milijardi kuna. Zadnji puni tjedan u kolovozu bio je samo 3,5 posto slabiji od predzadnjega, za razliku od 2019. godine, kad je to smanjenje bilo 6,5 posto.
Marić računa na 7% rasta
Gleda li se potrošnja u istom tjednu u mjesecu, prošlotjedna potrošnja u Hrvatskoj bila je 14 posto veća nego u istom tjednu pretpandemijske 2019. godine, i to u trgovini 12 posto, a u ugostiteljstvu i turizmu za petinu!
Gleda li se godina u cjelini, domaći su građani, naravno uz velik broj stranih turista, ove godine putem fiskaliziranih računa potrošili dva posto više nego dobre 2019. Sve to upućuje na to da će i treći ovogodišnji kvartal biti iznadprosječno dobar nakon povećanja od 16 posto u drugom kvartalu. Dobro punjenje proračuna i još bolja sezona ohrabrili su ministra financija Zdravka Marića da spomene kako bi na godišnjoj razini rast BDP-a u ovoj godini mogao biti “u zoni stope rasta od nekih sedam posto”. Takav rast potisnut će javni dug i deficit prema dolje, no dobro punjenje proračuna jednako tako može povećati domaće apetite na rast potrošnje.
– Prihodi su dobri, možemo svi zajedno biti zadovoljni, doprinosi za mirovinsko osiguranje su iznad 2019. godine. Međutim, ono na što se sigurno još treba staviti fokus jest rashodovna strana državnog proračuna. U tome se krije rješenje ili ključ izazova održivosti javnih financija – kazao je ministar Marić.
Državni zavod za statistiku objavio je u ponedjeljak da je promet u trgovini na malo u srpnju porastao 12,8 posto u odnosu na srpanj 2020., što je, navode analitičari RBA, šesti mjesec zaredom da promet u trgovini raste po dvoznamenkastoj stopi. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao 12,8%, a promet od trgovine neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) 9,1%. Prema trgovačkim strukama, najveći utjecaj na porast prometa na mjesečnoj razini došao je od motornih goriva i maziva, uz povećanje prometa od 6,5 posto te uz godišnju stopu rasta od 33,2 posto.
Hrvati optimističniji od EU
Dobra sezona reflektira se i na ESI Indeks ekonomske klime u Hrvatskoj, koji redovito izračunava i objavljuje Europska komisija. ESI je u kolovozu skočio na 112 bodova, najvišu razinu od veljače prošle godine.
Posebno su optimistični u građevinskom sektoru, ali i u industriji te uslugama, dok su očekivanja potrošača blago smanjena, vjerojatno zbog rasta cijena i poskupljenja nekih važnih usluga i roba. Hrvatski menadžeri planiraju pojačano zapošljavati u sljedećem razdoblju. Za razliku od hrvatskog optimizma, poduzetnici i potrošači u drugim članicama EU su suzdržaniji te je kolovoški ESI indeks za eurozonu i EU pao u odnosu na srpanj.
VIDEO: Čime će se Merkel baviti u mirovini: Primat će 15.000 eura
Ja sam prosli mjesec potrosio 100kn, drzava je zaradila na meni 25kn👁️👁️