Već je 127 godina otkako je u Zagrebu otvorena tvornica s imenom Johanna H. Francka, ambicioznog njemačkog poduzetnika. Jedan od najpoznatijih hrvatskih brendova i danas je u nas sinonim za kavu. Rijetka je prilika bila posjetiti tvornicu u Vodovodnoj ulici u Zagrebu gdje se svakoga dana prerađuju zrna kave koja dolaze iz neke od 70 zemalja ekvatorskog pojasa.
Sve počinje na prijemnoj liniji gdje prethodno temeljito provjerena sirova kava dospijeva na prijemnu liniju čiji je kapacitet deset tona svakoga sata. Pročišćena se kava prebacuje u silose ukupnog kapaciteta 1100 tona. Iz njih će se izdvajati količine određene zadanom recepturom, pržiti te pakirati ili samljeti. Sva se ta sirova kava kupuje na temelju uzorka čiju će kvalitetu provjeravati iskusni kušači. Dovoljno je tek 300 do 500 grama da oni donesu odluku o kupnji i 50 tona kave koja će stići pospremljena u jutene vreće od 60 kg. Kava je burzovna roba, dakle artikl kojim se slobodno trguje.
Kava na 14 katova
Vjerojatno je svima poznato kako je prženje ključno kod kave, jer i najkvalitetnije zrno neće dati najbolje ako nije pravilno isprženo. U Francku delikatan posao prženja serija od po 200 kg kave obavljaju Bruno Kos i Željko Korman koji u Francku kavu prže deset odnosno 20 godina. Cijeli se proces nadzire iz kontrolne sobe.
– Ovdje se kontrolira kvaliteta, stupanj prženja, boja i finoća mljevenja – kaže Zoran Škevin, izvršni direktor lanca opskrbe u Francku. U poznatoj hrvatskoj tvornici koriste se i roboti, gotovi se proizvodi skladište u potpuno automatiziranom skladištu s pet tisuća paletnih mjesta raspoređenih na 14 katova. Ondje nema radnika, sve rade roboti, automatizirani viličari.
Ništa čudno, asortiman je Francka kada se o kavi radi gotovo nevjerojatno širok, samo je ove godine tvrtka izbacila 23 nova proizvoda. Tu su inovacije poput Franck Coffee&GO u praktičnom stick pakiranju koje omogućuje bogatstvo okusa turske kave u svakom trenutku te novi napitci s kavom Smart, Protein i Energy coffee uz dodatke funkcionalnih sastojaka proteina, vitamina i minerala.
– Apsolutno najpopularnija Franckova etiketa je Jubilarna kava koje se godišnje proda u 8,8 milijuna pakiranja od čega je šest milijuna ciglica – navode u Francku. Zadovoljni su, kažu, rastom Stretta i Superiora. Potrošači u Hrvatskoj preferiraju kavu u kojoj dominiraju okusi čokolade, lješnjaka i badema, a potrošnja kave po glavi stanovnika kod nas je od oko 5,2 do 6 kilograma, dok je prosjek zemalja EU 5,8 kilograma.
Za šalicu 40-50 zrna
Kušanje kave naziva se cupping.
– Dnevno u Francku kušamo i 50 šalica kave. Jasno, postoje različite metode kojima se mogu odrediti osobine neke kave, no ljudska su osjetila nezamjenjiva. I najpreciznija laboratorijska mjerenja ne vrijede puno, ako kupac nije uživao u svojoj šalici kave – pojašnjava Vesna Mihatov, direktorica Istraživanja, razvoja i Nabave kave u Francku navodeći i zanimljiv podatak kako je za svaku šalicu kave potrebno 40-50 zrna kave.
– Također smo jedan od osam članova International Coffee Partners, partnerstva posvećenog održivosti farmi kave. Tu smo s proizvođačima poput Lavazze, Neumann Gruppe, Löfbergs – kaže Vesna Mihatov koja nas je provela kroz kušanje kave što je jedan interesantan proces. Ima tu sličnosti i s kušanjima drugih napitaka, poput vina, ni kava se prilikom kušanja ne guta.
– Možda ste primijetili kako je žličica presvučena srebrom, to je, naime, jedini materijal koji kavi neće promijeniti okus. Upravo je kušanje kave srce istraživanja proizvoda u kompaniji poput Francka koja se bavi prvenstveno kavom. Umijeće kušača temelj je dobivanja željene arome i okusa koje kupac želi – kaže Vesna Mihatov napominjući kako ništa manje važna nije ni pravilna priprema napitka.
Sjecam se jedne od degustacija kave. Ista kava je bila zapakirana u zeleno i crveno pakiranje. Jedni su tvrdili da je bolja crvena, a drugi zelena.