Zlata vrijedan

S kupusom cijele godine ima posla, to moraš voljeti

Tvrtka Agroprom
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
1/7
17.05.2018.
u 09:50

Deset je zaposlenika u Agropromu, plaće su solidne, uskrsnica i božićnica su obvezne, slobodni dani se podrazumijevaju. Nedjelja je slobodna, osim kad zagusti

Bilo je to prije 24 godine kada je prometnik na željeznici Ivan Salopek iz Salopek Sela osnovao Agroprom, firmu koja će proizvoditi povrće. Počelo je skromno, isprva su imali hektar-dva zemljišta na kojemu su sadili ogulinski kupus, povrće koje je u ovome kraju "ljudima izgradilo kuće". Sin Zdravko, tada 13-godišnjak, u polju i u traktoru sa starijom sestrom Valentinom bio je otkako zna za sebe.

Opet, kada je došlo vrijeme da upišu njih dvoje srednju školu, Valentina se odlučila za ekonomsku, a Zdravko je izučio za prodavača. Tih devedesetih činilo mu se boljim imati konkretno zvanje. Bilo je pitanje kako će se Agroprom razvijati, a za poljoprivredu, mislio je, uvijek ima vremena. Šest godina poslije Zdravko je od oca preuzeo firmu. Prošla je još godina dok Ivan nije dao otkaz na željeznici i zaposlio se - kod sina. Tu je dočekao i mirovinu.

- Moš' mislit da je dobio otpremninu - pokušavajući odglumiti šefa koji ne haje za radnika osmjehuje se 37-godišnji Zdravko.
No, prije no što je to izgovorio, radnice su ovog "strogoga šefa" razotkrile.

- Naš je direktor odličan - gotovo pa uglas su izrekle Branka, Marina, Dinka, Đurđa i Vesna, koje smo zatekli na dvorištu gdje su pikirale presadnice, odnosno prebacivale ih iz manjih u veće kontejnere od stiropora, u kojima će ostati dok ne dođe vrijeme da ih se iz plastenika presadi na njivu. Njih pet čine polovinu firme, ukupno ih je desetoro zaposlenih u Agropromu. Plaće su solidne, uskrsnica i božićnica obvezne, a slobodni dani se podrazumijevaju. 

Nedjelja je u pravilu neradna, osim u sezoni, kada "zagusti". Isprva se za zaposlenike objed kuhao u kući, sad im ga dovoze iz restorana. Vesna je u firmi četrnaestu godinu, za desetu je obljetnicu rada dobila sat. Doduše plastični, da se ova vesela družina malo razonodi.

Godišnje Salopekovi proizvedu oko milijun presadnica. Imaju staklenik i tri plastenika. Danas osim kupusa uzgajaju i krumpir, tikvice, salatu, papriku i grah. Tikvica najbrže rode - u travnju se siju, u lipnju sade, u srpnju beru. U vezi s proizvodnjom graha Salopekovi još - kaže Zdravko - uče.

U tome probnom razdoblju proizvedu "samo" pet tona šarenog i graha "zelenčića". Plasman proizvoda je osiguran, najveći kupac su im Plodine, na tržištu su Šibenika u trgovinama Djelo i Zadra gdje Agropromovo povrće prodaje Sonik. Samo sigurni kupci, ističu Salopekovi, jamče stabilnost poslovanja i opstanak.  Povrće uzgajaju na 28 hektara, što vlastite što zemlje u najmu, za koju plaćaju 1500 kuna po hektaru, 22 obrađuju, a šest se uvijek "odmara", kako bi prinos na tim oranicama bio bolji kada na njih dođe red za sadnju. Godišnje proizvedu više od pet stotina tona raznoga povrća.

- Težak je to posao, ali sve što je pošteno nije sramota raditi - izgovara Zdravkova sestra Valentina Juričić dok stojimo uz njivu u Carevu Polju, gdje su Salopekovi na 3,5 hektara posadili kupus.  - U veljači ga sijemo, u travnju sadimo, u kolovozu beremo i onda kiselimo, za što je potrebno od 45 do 60 dana. Zatim ga pakiramo i stavljamo na tržište. I, eto, tako prođe skoro godina - kaže Zdravko.

Salopekovi sav kupus koji proizvedu, a godišnje je to oko 350 tona, kisele. Taj je njihov finalni proizvod - kojeg u konačnici bude oko 250 tona, zbog kaliranja - zaštićen oznakom izvornosti, ogulinski kiseli kupus.

- Nikada nisam probala varaždinski kupus pa ne mogu reći koji je bolji. Stvar je navike - govori Zdravkova supruga Mihaela držeći u naručju petomjesečnu kćer Evu.

Mihaela se u Salopek Selo, u kojemu je Valentina na brzinu "izbrojila" da ima dvjestotinjak stanovnika, doselila iz središta Ogulina. I nije požalila. Valentina se u svoj rodni kraj sa suprugom i djecom vratila iz Rijeke, gdje su jedno vrijeme živjeli.
- Ne mogu ni zamisliti život u Zagrebu - kaže pak njezina majka Ana. Da je negdje drugdje, a ne u svom selu, ne može pojmiti ni Zdravko.

- Moraš ovo voljeti. Nije lako, puno je ručnoga rada, ali može se. Mi ćemo se možda povećati za još pet hektara, no prvenstveno ćemo gledati kako usavršavati proizvodnju, da si olakšamo - rekao je.

U planu ima izgradnju skladišta i bazena za kiseljenje te sustav navodnjavanja za sve površine. Sada se navodnjavaju paprika, tikvice i salata. - Samo ako bude htjela, Eva će jednoga dana imati što preuzeti - kaže Zdravko.

Agroprom d.o.o.

Povrće uzgajaju na 22 hektara poljoprivrednoga zemljišta. Godišnje proizvedu oko 350 tona ogulinskog kupusa, 80 tona krumpira, 70 tona tikvica, pet tona graha te nekoliko tona ostaloga povrća, ponajviše paprike. Sav kupus kisele i na tržište plasiraju pod svojom etiketom, baš kao i krumpir koji pakiraju u mrežice s po tri kilograma

 

Sve bi bilo pravednije kad bi se novac dijelio prema prodanoj robi

Sve nove strojeve Salopekovi su financirali uglavnom vlastitim sredstvima, izuzev kada su prije tri godine iz programa IPARD dobili 330.000 kuna nepovratnih sredstava za kupnju traktora i dodatne mehanizacije - trake, rasipača, malčera. Za zemlju koju obrađuju dobiju 80.000 kuna poticaja. Taj novac ulažu u poljoprivrednu proizvodnju. Zdravko smatra da bi sustav dodjele državnoga novca poljoprivrednicima bio puno pravedniji i uveo bi više reda ako bi se poticaji isplaćivali na osnovi prodane robe, što bi se potkrijepilo računima. 
Tako bi se izbjeglo da novac dobivaju i oni koji su "zauzeli" zemlju, a ne obrađuju je već im je ona samo sredstvo za pražnjenje državne blagajne.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije