Hrvatska je na dobrom putu da i naše banke počnu naplaćivati naknadu za čuvanje novca u bankama. Kamate na dvogodišnju oročenu eursku štednju pale su ispod jedan posto, a vezana štednja na rok od godinu dana u dvjema najvećim bankama, PBZ-u i Zabi, donosi tek 0,6% kamate, što je nezabilježeno kod nas.
Neće kredite
Oročite li novac na samo tri mjeseca – a neke analize središnje banke sugeriraju da naši ljudi najčešće oročavaju štednju na tri ili šest mjeseci – dobit ćete tek 0,2 posto kamate! Nešto je bolja situacija s kunskom štednjom gdje je “zarada” dvostruko veća nego na eure i za rok od godinu dana iznosi 1,35 posto! Pad kamata na štednju posljedica je krize i duboke nesigurnosti ulagača.
Novca ima u izobilju, pa višak deponiran kod središnje banke iznosi više od 9 milijardi kuna – jer se tek rijetki zadužuju i uzimaju (preskupe) kredite. Cijena kamata na štednju usko je povezana i s potrošačkim cijenama, koje padaju treću godinu. U ožujku je zabilježena rekordna deflacija od čak 1,7 posto, što otvara prostor za daljnje obezvrjeđivanje štednje jer su ta dva procesa poput blizanaca i u stopu se prate. Ne dođe li do investicija i rasta kreditne aktivnosti, nitko više ne može isključiti mogućnost da će banke i u Hrvatskoj, kao što to od 2014. čine u Njemačkoj, naplaćivati čuvanje eura.
Europa najavljuje novi val monetarnih intervencija, a nije trebalo puno vremena da padne još jedan tabu. Kad je profesor ekonomije s Oxforda John Muellbauer 2014. predložio da se svakome građaninu daruje 500 eura kao mjera za poticanje gospodarstva, svi su ga ismijali, no već danas priča je posve drukčija. Prvo je Mario Draghi prije mjesec dana dometnuo kako je to zanimljiv koncept, koji doduše još nije razrađivao, ali nije trebalo dugo čekati da se pristaše regrutiraju i iz tradicionalnih utvrda kapitalizma. Tako je uoči ovotjednog sastanka guvernera ECB-a istraživački odjel Deutsche banke zaključio da bi podjela novca iz helikoptera bila pravno posve izvediva, a s ekonomskog stajališta učinkovitija od tradicionalnih mjera fiskalne i monetarne politike.
Svima 1300 eura
– Možda još nije vrijeme za helikoptere, ali u sljedećoj recesiji će biti – prokomenitrao je Sara Velos, ekonomist Deutsche banke. Švedska Nordea banka navela je da bi ECB bez problema pretrpio gubitak od 444 milijarde eura, pokloni li svakome 1300 eura.
>>Pola milijuna ljudi ima 56.000 kuna štednje, 150.000 - milijun
>>Oročena štednja ne dira se dok ne istekne rok na koji je oročena
Ne razumijem zasto drzava sa pozajmljivanjem jeftinog novca ne zakrpa sve lose kredite i tu godisnje mozemo ustediti jako puno na kamati, a taj novac vratiti građanima kroz nize poreze, pogotovo na hranu.