Među svjetskim potrošačima koji se dijele u četiri kategorije – osnovnu, u nastajanju, rastuću i zrelu – Hrvatska se ubraja u onu rastuću. Prema rezultatima analize potrošačkih navika u 86 zemalja tijekom 30 godina, tamo ćemo i ostati – barem do 2020. godine. Studija A. T. Kearneya svrstava nas među zemlje koje će u ukupnom rastu potrošnje do 2020. odnijeti samo 10 posto udjela. Ukupan će rast u tom razdoblju biti 43 posto, odnosno 12 bilijuna dolara. Od susjednih zemalja koje su trenutačno u istoj skupini naprijed će, u najnapredniju kategoriju zrelih potrošača prijeći Mađarska, Bugarska i – Srbija. S obzirom na njihovu trenutačnu gospodarsku situaciju, zvuči kao znanstvena fantastika, ali analitičari su prilično uvjereni u taj scenarij.
Zanimljivi ulagačima
Među rastućim potrošačima uz Hrvatsku se nalaze još i Argentina, BiH, Bugarska, Estonija, Gvatemala, Mađarska, Iran, Latvija, Litva, Makedonija, Meksiko, Poljska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka, Turska, Turkmenistan i Urugvaj, no promjenu potrošačkog profila na “zreli” očekuju samo tri prije nabrojene države. U zreloj su skupini sada SAD, Australija, Kanada, Njemačka, Indonezija, Japan i Velika Britanija. Sve ovo može se činiti poput puke statistike, no na osnovi ovakvih analiza multinacionalke donose svoje strategije ulaganja.
– Dok zrela tržišta i dalje ostaju važna za kompanije koje nude dobra i usluge, do 2020. više od trećine svjetske potrošnje doći će iz tržišta u nastajanju i to ih čini iznimno privlačnim globalnim kompanijama – istaknuo je partner i potpredsjednik konzultantske kuće A. T. Kearney Branko Žibret.
Više od četvrtine svjetske populacije pripada u osnovne potrošače koji će nositi samo dva posto rasta potrošnje i to zato što će se brojčano smanjiti. Tu su Indija i Azerbajdžan, Egipat, Tunis, Maroko, ali i Crna Gora, koja će nam se do 2020. pridružiti među rastućim potrošačima.
Zanimljivo je i da će četvrtinu ukupnog rasta potrošnje do 2020. nositi američki potrošači, a u stopu ih slijede zemlje BRIK-a: Kina, Indija, Brazil i Rusija. Mnoge su zemlje u duljem razdoblju iz temelja promijenile potrošačke navike, u skladu s rastom bogatstva države.
– Studija je definirala 12 globalnih obrazaca potrošnje koji su stabilni tijekom dugog razdoblja, a temeljem njih i analize potrošnje po zemlji, grupirali smo ih u četiri velike skupine potrošača: osnovnu, u nastajanju, rastuću i zrelu. Hrvatska pripada rastućoj grupi potrošača koji se manje fokusiraju na osnove potrebe, s balansiranom potrošnom na osobnu njegu i zabavu. Relativno mnogo troše na telekomunikacijske usluge, dok se manje troši na zdravstvenu njegu zbog još visokog nacionaliziranog zdravstvenog sustava država – pojasnio je Žibret.
Očekivano, najsiromašniji potrošači troše najveći dio raspoloživa novca na osnovne stvari potrebne za preživljavanje; hranu i sok, najviše troše i na – duhan.
S druge strane, najbogatiji imaju viši postotak takozvane diskrecijske potrošnje te, osim u hotelima i financijskim uslugama, dominiraju i u bolničkim i ambulantnim uslugama te potrošnji na novine i časopise.
– Ova studija daje globalnim proizvođačima i maloprodaji ključne informacije za razvoj tržišnih i brend-strategija. Zahvaljujući uvidima iz studije, moguće je skrojiti portfelje brendova i proizvoda za pojedina tržišta na temelju budućih obrazaca potrošnje. Primjerice, određeni proizvođač duhana može smatrati zanimljivom snažnu negativnu korelaciju koju smo otkrili između stope nezaposlenosti među ženama, stope pušenja među muškarcima i potrošnje na osobnu njegu – analiziraju u A.T. Kearneyu.
Vjenčanja i pivo
Primjerice, jaka je negativna korelacija otkrivena između stope nezaposlenosti kod žena, stope pušača među muškarcima i potrošnje na osobnu higijenu. Istodobno, osobe koje su češće preplaćene na časopise i razne medije, troše više na sredstva za osobnu njegu. Također, u zemljama s visokom stopom oženjenih prodaje se više vina i piva nego u zemljama s visokom stopom razvoda. Rast inflacije usporava potrošnju farmaceutskih proizvoda i proizvoda za njegu, no ima minimalan utjecaj na kupnju mesa, vina i piva. No, već s malenim gospodarskim rastom povećava se i potrošnja na kozmetiku, no smanjuje kupnja mesa i alkoholnih pića.
Luksuzu su najskloniji potrošači u Hong Kongu, Švicarskoj i SAD-u; oni troše na dizajnersku odjeću, zabavu, skupe restorane, ali i osiguranje i zdravstvenu skrb.
svi znaju zbog cega zaostajemo ali opet birate jedne te iste. Svi se nešto žale na prošlost, prvo je bilo da su nas tlačili komunisti u YU, pa onda nas zeznuo Franjo Tuđman pa se na račun Franje već 10 godina izvlače, pa nas zeznuo SDP pa HDZ....itd. Zeznuli smo se mi sami. Nema komunista, nema franje a mi opet u banani.