Ivan Gabrić predsjednik je uprave Combisa, hrvatske IT tvrtke koja je osnovana 1990., a od 2010. članica je T-HT grupe. O predstojećoj konferenciji koja će se održati 24. i 25. rujna u Šibeniku te o poslovnim i tehnološkim trendovima razgovarali smo s prvim čovjekom te tvrtke, za koju kaže da ne osjeća krizu i da stabilno pliva tržištem, razvija se i raste.
Kakva vam je bila, poslovno gledano, protekla godina, kažete da krize u IT-u nema?
– Prošla i ova godina za Combis je bila stabilna i pozitivno se razvija. Mi nismo u krizi, funkcioniramo korektno. Mnogi žele maskirati tržišni razvoj krizom. Na snazi je djelovanje tržišta koje ne dopušta opuštanje, traži promjene, inovativnost i cijelo vrijeme nas stavlja u poziciju izazova. Mogli bismo reći da ima gužve, vrlo je napeto, no u nekom normalnom smislu. Combis kao velika i pouzdana IT tvrtka može si dopustiti da funkcionira bez pretjeranog ludila, znamo gdje su nam granice i unutar toga se krećemo. Kad treba završiti projekt, radimo dokle treba. No kad to nije potrebno, ne provodimo nepotrebno sate u tvrtki. Ne glumimo da radimo, ne služimo se kozmetikom.
Velika ste tvrtka, kako stojite sa stručnim ljudima?
– Da, veliki smo, imamo gotovo 400 zaposlenih, i naš odjel ljudskih potencijala je jedan od zaposlenijih jer kontinuirano zapošljavamo. Želimo osvježiti tvrtku. To vežem za prije spomenute promjene na tržištu. Sada, primjerice, možete privući i dobiti ljude koji nekoć nisu htjeli ići na ovu stranu polja. Mahom su se zapošljavali u velikim sustavima poput banaka, telekomunikacija, danas smo im privlačni. Combis vide kao poslodavca s kojim žele raditi.
Što je s fluktuacijom zaposlenih?
– Fluktuacija postoji i prirodna je. Kruženje ljudi, posebice mladih, možda na prvi pogled izgleda kao neki proces koji se ne bi trebao događati, jer kad ih educiramo i osposobimo oni tada odu, a mi moramo zaposliti nekog novog i ponovno ga učiti. No, to su danas prirodni procesi. To je posao i mi to kao poslodavci moramo imati u kalkulaciji. Neke stvari ne treba miješati.
Što je u trendu, čime ste se bavili posljednjih godinu dana?
– Uvijek je puno toga jer je naš posao razgranat, Combis se ne može predstaviti u jednoj funkciji. A u zadnjih godinu dana radili smo dosta zanimljivih sigurnosnih projekata. Sigurnost je dugo već prepoznata kao trend, ali istodobno i toliko dugo zapostavljena kao investicija. Finalizirali smo mnogo projekata u bankarstvu i telekomunikacijama. Mislim da su sada svi shvatili da se tehnologija mora promišljati proaktivno. Nije stvar želi li netko slijediti ili ne tu logiku, već je jednostavno mora slijediti zbog kontinuiteta poslovanja. Ne smije se u tome pogriješiti jer tada će vas kad-tad opaliti, možda ne odmah, no sigurno za godinu dana ili za pet godina.
Znači, jesmo li sigurni na internetu?
– Kažem, po pitanju sigurnosti situacija je fundamentalno bolja nego prije godinu dana. Inače, tehnologija već jako dugo pruža visoku razinu zaštite. To je dio informatičke higijene i posljednjih godina ona se posložila. Realni je sektor, moram reći, čak ponekad bio krući i mogli bismo reći da je u nedostatku promišljanja više rezao, no doživio je metamorfozu. Trenutačno je situacija znatno bolja.
Big data je još jedan trend koji traje, posebice u kontekstu interneta stvari.
– Big data svijet eruptira. Čini mi se da je Big data dobio prostor, mislim da ljudi trebaju krenuti u to, a mi ih moramo potaknuti. Internet of Things, ili sad Internet of Everything, koji doživljava još širu gradaciju u Internet of Anything, otvara novi prostor.
Informatika je bila higijena sustava, upravljanja resursima, no IoT, postaje kreiranje vlastita prostora uz pomoć poslovnih podataka. Znači, sve imamo, ljude i podatke, skupljamo ih i mjerimo, a potom dobivamo i proizvod koji možemo prodavati. Stvara se cijeli gospodarstveni prostor, cijela ravnina trgovanja, i to vlastitim podacima. Za hrvatske prilike, nitko nije pozvaniji od nas da kreira te podatke, razvija proizvod i na kraju prodaje proizvod.
Pa, kako stojimo u tom segmentu?
– Sigurno, poslovanja bliska informatici i telekomunikacijama već su u tome. No, to nije stvar ICT sektora, to ne mora biti i nije informatička domena. Uzmimo, primjerice, vremensku prognozu. Dojam je da je preciznost sve lošija i često fundamentalno promaše. Možemo otići na deset raznih web stranica i svuda pronaći isto. Dakle, stvara se prostor da kreiramo novi proizvod. Tko može o Hrvatskoj dati bolje podatke nego mi sami. Nadalje, primjerice Google Maps. Svi ih koristimo, ni tu nije nitko pozvaniji od nas da te podatke prikupi. Pitanje je, hoćemo li sami ponuditi takav proizvod ili će Google kupiti dvadesetak automobila i sam odraditi taj posao. Ima raznih modela, trenutačno smo u tranziciji i vjerujem da u tom dijelu doista ima puno prostora.
Što ste vi pripremili po tom pitanju?
– Mi ćemo upravo na našoj konferenciji predstaviti i našu platformu Husky. Njome se skupljaju podaci s baznih stanica, podaci se potom spajaju te generiraju zaključci, i sve to u realnom vremenu.
>> HT: U 13 sati potpuno je normaliziran telekomunikacijski promet
test