Ministar financija Slavko Linić pred studentima fakulteta Vern branio je poreznu politiku i najavio da od 2013. više nema sakrivanja prihoda ni imovine. Država će pratiti sve budnim okom i oporezovati sve što se može. Promjene ćemo morati prihvatiti svi, jer Linić tvrdi da su bogati svi oni koji imaju bilo kakvu imovinu koju ne koriste, pa čak i vikendicu.
- Umirovljenici koji žive u stanovima od 150 metara četvornih površine, a primaju tek 800 kuna penzije neće primati socijalnu pomoć, jer su oni zapravo bogati - istaknuo je Linić pa najavio da od iduće godine uvodi porez na imovinu pri čemu će se većim stopama oporezivati neiskorištena, a relativno malim stopama korištena imovina poput iznajmljenih stanova ili turistički uporabljenih vikendica.
"Nismo imali hrabrosti"
Zaključkom da je bogat onaj tko ima nekretninu na moru uznemirio je studentsku publiku, koja drži da se ne smije oporezivati djedovina. Reakciju je izazvao braneći spuštanje poreznih razreda na porez na dohodak.
- Radnik ima 4000 kuna plaću, a menadžer oko 70.000. Politika SDP-a je da to destimulira - poručio je Linić, priznajući da niži porezni razredi neće donijeti velike prihode u proračun, ali ipak stoji kod toga da je porezna politika poruka svjetonazora Vlade.
Argumentaciju Linića nije prihvatila istaknuta ekonomistica Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, koja drži da u poreze nije trebalo dirati, jer to donosi nepotrebne troškove poduzetnicima, a upozorila je i da strani ulagači često ističu previsoku stopu oporezivanja dohotka.
- Ako se uveo porez na dividendu trebao se uvesti i porez na kamatu i kapitalnu dobit. Poduzetnici su diskriminirani u odnosu na one koji zarađuju prikupljajući pasivnu kamatu - kazala je Švaljek.
Linićev odgovor bio je iskren.
- Slažem se ali nismo imali hrabrosti - kazao je.
Reforme bez rezultata
Švaljek je otvorila i pitanje reformi te istaknula da ih nema dovoljno, a nužne su za zadanje kreditnog rejtinga i sređivanja stanja u državi. Linić to priznaje da u reformama Vlada nije ostvarila željene rezultate.
- HEP je nesposoban preuzimati struju od ulagača u elektrane s obnovljivim izvorima, a u Agenciji koja vodi isplatu poticaja u poljoprivredi 350 ljudi radi 15 mjeseci na njihovu obračunavanju - kritizirao je Linić, koji je govoreći o reformama poručio da će uspjeti srezati troškove plaća u javnom sektoru pa makar i ulaskom u osnovicu plaća. Otvoreno je rekao da očekuje aktivnost obveznih mirovinskih fondova u privatizaciji Hrvatske poštanske banke.
- Umjesto da ulažu u strano gospodarstvo mogu preuzeti HPB pa neka upravljaju - kazao je Linić pa najavio i da namjerava preko DAB-a konsolidirati male poslovne banke u Hrvatskoj.
Što se tiče Croatia Osiguranja Linić bi najsretniji bio kad bi ga kupila 'velika domaća tvrtka'.
Linić je najavio i kako će država s 38 posto ući u vlasništvo Diokija, tvrtke koju je Linić nazvao posrnulim poduzećem koje je nekad ostvarivalo velik izvoz. Dodao je kako je Vladin problem što ne mogu ući sa svježim kapitalom.
Srami se covjece