Ako je po čemu Lika poznata – onda je to po krumpiru. A ako nečeg u Lici gotovo i nema, onda je to također krumpir. Kultura koja je othranila naraštaje i naraštaje polako nestaje. Samo je PPK Gospić prije Domovinskog rata, 1988. godine, proizveo 77 tisuća tona, a danas su podaci poražavajući – godišnje ni tisuću tona organizirane proizvodnje.
Hrvoje Račić, načelnik Lovinca, općine koja se trudi vratiti stari sjaj ličkom krumpiru, kaže kako su na odumiranje njegove proizvodnje utjecali Domovinski rat, demografska opustošenost Like, problem nabave sjemenskog krumpira, preusitnjenost zemljišta, nekonkurentnost na tržištu.
Ne bi li poboljšali proizvodnju i plasman ličkog krumpira, u tvrtki AgroVelebit okupilo se nekoliko proizvođača. Direktor AgroVelebita Nikola Vidaković optimističan je. Proces zaštite ličkog krumpira završen je na nacionalnoj razini i stvoren je preduvjet da se krumpir zaštiti i na razini Europske unije. Upravo to proizvođačima otvara mogućnost revitalizacije proizvodnje, ali i financiranja iz fondova EU.
Proboj u supermarkete
U Lici sada samo desetak proizvođača krumpir plasira na tržište. Opstanak proizvodnje Vidaković vidi upravo u njihovu udruživanju jer se vrlo mala količina plasira u supermarkete diljem zemlje. Ivan Balenović, koji je nekad bio jedan od većih proizvođača, zasadio je samo tri hektara krumpira, tek toliko da se ne ugasi proizvodnja. Zbog velike suše ni prinosi mu nisu veliki. Ističe da će vrlo skoro ugasiti proizvodnju ako se nešto drastično ne promijeni. Dugoročno planiranje teško je jer se loše gospodari državnim zemljištem. Lokalne zajednice, kaže Balenović, ne pomažu i kad bi malom broju proizvođača više držale stranu, puno bi prije došli do cilja. Od svega je najvažnija dobra organizacija i certifikacija. U Zagrebu se, primjerice, svašta prodaje pod imenom lički krumpir. Ako se dobro organiziraju, proizvođači smatraju da mogu pomesti taj navodni lički krumpir. Budući da je donesen novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim poljoprivrednici na zemljište imaju prioritet, proizvođači očekuju promjene i na tom području. Brendiranje, organizacija, povlačenje sredstava kroz projekte, pomoć lokalne zajednice, udruživanje proizvođača – sve to trebalo bi spriječiti gašenje proizvodnje ličkog krumpira.
Uvozimo lošiji krumpir
Općina Lovinac organizirala je i Dan ličkog krumpira. Stručnjaci su se na okruglom stolu složili da Lika nikad neće doseći razinu nekadašnje proizvodnje ako se ne poduzme sve što se može te da ćemo i dalje uvoziti krumpir kudikamo lošije kvalitete. Po izvozu krumpira u Hrvatsku prednjači Nizozemska, na drugom je mjestu Cipar, a na trećem Njemačka.
>> Franck od kooperanata otkupio 8000 tona krumpira
