JAKA GRAĐEVINSKA TVRTKA

Strabag – Austrijski rušitelj hrvatskih natječaja

Odbijena je Strabagova žalba na odluku Hrvatskih cesta da most Svilaj grade Viadukt i Hering
Foto: Ivica Galović/PIXSELL
24.01.2018.
u 10:30

Strabag je na hrvatsko tržište ušao udružen s domaćim tvrtkama koje su u međuvremenu gotovo sve propale, a on je ojačao

Austrijski Strabag zatražio je od Državne komisije za kontrolu javne nabave (Dkom) da poništi odluku Hrvatskih cesta o odabiru ponude kineskog konzorcija predvođenog China Road and Bridge Corporationom za gradnju Pelješkog mosta. Strabag je za taj posao ponudio 2,6 milijardi kuna, a Kinezi 2,08 milijardi kuna. Obje ponude bile su znatno iznad procijenjene vrijednosti radova u iznosu od 1,75 milijardi kuna. Dok Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (Dkom) ne donese odluku o Strabagovoj žalbi, postupak ugovaranja gradnje Pelješkog mosta je na čekanju. A to može potrajati i dva mjeseca. Ako pak Dkom uvaži žalbu, može Hrvatskim cestama naložiti da ponovno donesu odluku o odabiru ili čak poništiti cijeli natječaj. Strabag ima bogato iskustvo podnošenja žalbi Dkomu. U Hrvatskoj se na natječaje javlja ili preko svoje hrvatske podružnice Strabag d.o.o, a to su uglavnom manji poslovi, ili se za one kapitalne radove javlja austrijski Strabag AG.

Nevaljane ponude

U posljednjih deset godina Strabag je tako Dkomu uložio 36 žalbi od kojih je njih 20 odbijeno. U osam slučajeva prihvaćen je zahtjev te tvrtke da se poništi odluka o odabiru. Zadnji takav slučaj bio je krajem prošle godine kad se Strabag žalio na odluku Grada Zagreba da posao rekonstrukcije rotora povjeri zajednici ponuditelja Kamgrada, Hidroelektre niskogradnje, DIV-a i Tigre koji su ponudili 184 milijuna kuna. Na natječaj je pristiglo šest ponuda, a ostalih pet, među njima i Strabagova od 234 milijuna kuna, proglašene su nevaljanim. Dkom je poništio tu odluku o odabiru.

Austrijanci su se tri puta žalili na natječajnu dokumentaciju za posao građenja infrastrukture i suprastrukture Zračne luke Dubrovnik. Dva su puta odbijeni, jednom je poništen dio dokumentacije. Na kraju je Strabag u zajednici s Poduzećem za ceste Split i Elektrocentrom Petek dobio taj posao ponudivši 899 milijuna kuna.

Na natječaju za radove na rekonstrukciji i dogradnji putničkog terminala u Zračnoj luci Split, vrijedne 346 milijuna kuna, Strabag na vrijeme nije dostavio ponudu. Žalio se Dkomu što splitski aerodrom nije produljio rok za dostavu ponuda, no Dkom je tu žalbu odbio. Odbijena je i Strabagova žalba na odluku Hrvatskih cesta da most Svilaj grade Viadukt i Hering. Strabag je za taj posao ponudio 23,6 milijuna eura, a Viadukt i Hering 22,3 milijuna eura. To je inače bio drugi natječaj za gradnju tog mosta preko Save na koridoru Vc. Na prvom natječaju za most Svilaj pobijedio je Strabag i čak potpisao ugovor, no u ljeto 2012. zatražio je njegov raskid uz objašnjenje da ga investitori – Hrvatske autoceste i Ministarstvo prometa BiH – nisu na vrijeme uvele u posao.

Vlada SE Europom

Dkom je, primjerice, odbio i Strabagovu žalbu na odluku o odabiru na prvom natječaju za gradnju mosta Čiovo kao i žalbu na odluku HŽ Infrastrukture da konzorcij koji je predvodio Strabag ne pozove u drugi krug natječaja za posao rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci.

Odbijena je Strabagova žalba na odluku Hrvatskih cesta da most Svilaj grade Viadukt i Hering
1/14

Strabag je trenutačno u Hrvatskoj jedna od najjačih građevinskih tvrtki. A na hrvatsko tržište ušao je na mala vrata, u jeku gradnje autocesta. Tad se na javnim natječajima za autoceste pojavljivao kao dio konzorcija domaćih tvrtki. Tako je, primjerice, 2005. bio dio konzorcija koji su još činili Viadukt, Hidroelektra niskogradnja, Ceste Varaždin, Zagorje Tehnobeton, Osijek Koteks i Ingra, koji je za 4,99 milijardi kuna ugovorio gradnju autocesta od Splita do Ploča.

U međuvremenu su gotovo sve tvrtke iz tog konzorcija propale ili sad jedva preživljavaju, a samo je Strabag opstao i sad se samostalno javlja na velike natječaje ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj srednjoistočnoj Europi.

Komentara 80

DE
debelaberta11
10:45 24.01.2018.

i? u čemu je problem? u najkraćem roku odbaciti sve Strabagove zahtjeve i započeti s gradnjom. pa nije neka nauka otkantati nekog tko vas ucijenjuje, ako i nemate argumenata izmislite ih!

FA
fakin2012
10:46 24.01.2018.

žale se na Kineze, a Strabag je od hrvatske države dobio 166 milijuna potpore zbog nedovoljnog profita na autocesti Zagreb- Macelj. I ja bih mogao biti takav koncesionar, kad bi mi država davala 166 milijuna potpore!

Avatar nekakav
nekakav
11:16 24.01.2018.

sredit ćemo mi njih, kao što smo im sredili i banke. tko su i što bile austrijske banke prije 90-ih?! obične lokalne štedionice, koje su nakon raspada istočnog lagera nasrnule na njih, i ubrale vrhnje. kad se stanje smirilo, teže su disali. kad je došla kriza 2008-e, austrijanci su se pokupili. a sad u građevini... žalbu im treba naplatiti žestoko, ipak je ovo posao vrijedan teške milijarde. nas briga cijena i kvaliteta radova. rerefence kineza u ovom poslu su daleko jače od strabaga. eu financira najveći dio, ali to ne znači da baš firme iz eu smiju to graditi, nije to tržišno biti zatvoren. kad strabag napravi u pet godina to što je ova kineska firma napravila, nek se javi na natječaj. radi strabaga je propalo nekoliko naših građevinara. radi strabaga i danas plaćamo lijepe novce za jednu autocestu. btw. ako kinez nudi jeftiniji čelik, ima razloga, jer kineske čeličane su prepune čelika, i nude ga po nižim cijenama. a trošak dobivanja betonskog čelika nije velik, uzmite u obzir za koje plaće rade kineski radnici, a za koje eu radnici u tom sektoru. kineska elektrooprema je prejeftina, vele austrijanci? odlično, zašto bi netko plaćao istu stvar nekoliko puta skuplje, ako se može dobiti za mali novac? austrijanac bi ugradio točnu tu istu opremu u most, ali nam zaračunao kolko puta više? i još mi nek netko veli da smo mi sa njima prijatelji... nikad nismo bili, uvijek su nam bili gazde i mrzili nas, iskorištavali. a sad bi mi vojvodi se klanjali...?! nek idu svoj beč. arapski!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije