Jeftina poduzeća za deset kuna dobila su ozbiljnu konkurenciju – paušalne obrte koji su postali najpopularniji organizacijski oblik za male poduzetnike. Hrvatska ima 80 tisuća aktivnih obrta, a prema podacima ministra financija Zdravka Marića, pred kraj prošle godine čak 37 tisuća poslovalo je kao obrtnici paušalci. Paušalni su obrti postojali i prije, ali procvjetali su nakon porezne reforme 2017. godine jer im je ona srezala papirologiju i smanjila poreze.
Nema vođenja knjiga
Moglo bi se reći da je paušalno oporezivanje obrtnika na tragu paušalnog oporezivanja iznajmljivača. Država je propisala nekoliko poreznih razreda prema kojima se plaća paušalni porez na dohodak i on se kreće od 1530 kuna godišnje za obrtnike čiji su prihodi manji od 85 tisuća kuna do 5400 kuna poreza godišnje za obrtnike čiji su prihodi od 230.000 do 300.000 kuna. Preračunato na mjesec, paušalni obrtnik čiji su prihodi nešto ispod prosječne plaće u Zagrebu plaća 150 kuna poreza i prireza mjesečno – do najviše 531 kunu te 1233 kune doprinosa i to je sve što se tiče države.
Danas je to, kažu konzultanti, jedini način da netko krene u privatni biznis bez straha da će ga država zagušiti administriranjem i porezima. Obrtnik paušalist ne mora voditi klasične poslovne knjige, već samo knjigu prometa u kojoj bilježi ulazne i izlazne transakcije, a ona može biti u pisanom ili u elektroničkom obliku. Osim knjige prometa, obrtnici moraju donijeti još samo dva akta: odluku o visini blagajničkog maksimuma i interni akt o fiskalizaciji. Odlukom o visini blagajničkog maksimuma obrtnici sami određuju svotu iznad koje su dužni sav višak isti dan položiti na račun obrta.
Hrvoje Šimović, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i porezni stručnjak, o modelu paušalnog obrta ima samo riječi hvale. Dobro je, kaže, što nema papirologije, nema porezne prijave, nema vođenja knjiga, samo se paušalno plati porez na dohodak i doprinosi.
– Očekivano, mnogi obrtnici koji su prije plaćali porez na temelju poslovnih knjiga prelaze u taj sustav. Svakako taj način poslovanja treba promatrati pozitivno. Sustav oporezivanja dohotka na temelju poslovnih knjiga (dohodak od samostalne djelatnosti) kompliciran je i zahtijeva visoku razinu znanja ili trošak računovođe koji to radi za vas – ističe Šimović.
No, nije trebalo dugo čekati da dođe i do situacija koje poreznicima nisu drage, a po kojima radnici daju ili dobivaju otkaze u svojim tvrtkama koje ih kasnije angažiraju na istim poslovima kao obrtnike paušalce da bi platili manje poreza.
– Moguće je da poduzetnik zbog visokih troškova radne snage natjera svoje zaposlenike da otvore obrt i preko obrta posluje s njima. Tako on smanji svoje troškove, a bivši zaposlenik (sada obrtnik) ostvari jednak ili veći neto prihod. To je zapravo prikriveno zapošljavanje. Ako Porezna uprava to uoči tijekom nadzora, može reagirati i natjerati da se plati porez i doprinos kao da je riječ o zaposlenome. Zloupotreba posebno utječe na smanjenje prihoda od doprinosa, a znamo da nam i zdravstvo i mirovinski sustav nisu u „formi“, ističe Šimović.
Izvan PDV-a
Ministarstvo financija za sada samo prati što se događa i nema naznaka da će nešto mijenjati u modelu koji je odlično prihvaćen na poduzetničkoj sceni. Dapače, ministar Marić kaže da malim poduzetnicima želi olakšati posao što je moguće više. Da bi netko postao paušalac, ne smije biti u sustavu PDV-a i godinu dana prije početka poslovanja ne smije imati primitak viši od 300.000 kuna.
– Paušalni porez za obrtnike samo je dokaz da pojednostavljenje poslovanja i smanjenje poreznog opterećenja vodi prema većoj gospodarskoj aktivnosti. Prošle su dvije godine od uvođenja ovog oblika oporezivanja i vjerujem da se sada mogu procjenjivati pravi učinci tog modela, kaže Šimović. Iz IT industrije traže od države da dodatno smanji poreze na plaće jer, primjerice, inženjer koji postane paušalist platit će državi oko 20 tisuća kuna poreza i doprinosa za primitke blizu 300.000, a ostatak ostaje njemu. Zaposleni inženjer koji na ruke primi oko 150.000 kuna godišnje (12.500 kuna neto na mjesec) poslodavca stoji 300.000 kuna. Stoga i ne čudi da tko god može bježi u paušalce.
>>Panel o poreznoj politici u organizaciji tjednika Express
Tu se lijepo vidi način razmišljanja porezne uprave, a i nazovi poreznih savjetnika... Ako poslodavac zaposli paušalnog obrtnika i plaća mu uslugu putem računa, onda poslodavac ima manji trošak, a obrtnik veći neto prihod. Oboje sretni... Jedino država nije sretna jer ima manje za uhljebe... A što sad, država je napravila otvaranje poduzeća u Hrvatskoj neisplativo, ako nemate priliv minimalno 20.000 kn mjesečno izgorit ćete samo tako i prijaviti se u blokirane. I to 20.000 bez isplate plaće i bez dobave repromaterijala... Da bi vam se isplatilo otvoriti tvrtku kod nas, morate imati osigurano nekih 40.000 Kn mjesečnog priliva. Sad zamislite da netko npr. od doma želi peći kolače i razvoziti ih po gradu. Koliko kolača treba prodati i po kojoj cijeni da namakne te novce... Paušalni obrt je trenutno jedini način, no vidim da će se porezna potruditi da i to uništi. Država je objavila totalni rat mikro i malim poduzetnicima, želi ih očito izbrisati. Toliko o nekakvoj Švicarskoj... No što sad, da bi uhljebi imali, struka, sposobni i poduzetni moraju otići...