– Impresionirani smo naporima nove hrvatske vlade u uređivanju proračuna i rezanju potrošnje smanjivanjem orijentacije na zaduživanje za potrošnju – istaknuo je na današnjem brifingu Svjetske banke direktor za središnju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold, no napomenuo je i kako je važna ravnoteža između rezanja potrošnje i sigurnosti da uz rezanje može doći i rast.
Sama redukcija proračunske potrošnje, kaže, loša je za ekonomiju. Građani su još vrlo zabrinuti za budućnost, jako oprezni u potrošnji i prestaju raditi ono što ni Vlada ne radi.
– Građani su još prije Vlade prestali posuđivati. Ako Vlada ne poveća potrošnju, neće ni stanovništvo – objasnio je Harrold začarani krug. Do ulaska u EU prioritet je, kaže, razina fiskalnog deficita, koja se mora spustiti ispod tri posto u 2012.
– Vrlo je važno za Hrvatsku da se ne povrijedi “magična granica” od tri posto.
Ne želite ići na nulu u jednoj godini, bilo bi šokantno, mnogo bi ljudi ostalo bez posla, no vrlo je važno dospjeti ispod tri posto. Kao tri najveća izazova s kojima se Vlada mora suočiti, dužnosnik Svjetske banke naveo je fiskalnu konsolidaciju, završetak strukturnih reformi i maksimiziranje benefita od pristupanja EU. S obzirom na to da se mnogi novi ministri i njihovi zamjenici s tim problemima prije nisu bavili, Svjetska im je banka pripremila naputke za provedbu tih politika, “policy notes”, kako ih nazivaju, a Harrold je poručio da se nada da će Vladi biti korisne.
Kad je posrijedi fiskalna konsolidacija, uz racionalizaciju potrošnje, savjetuju oprez.
– Ako sve srežete, otkud će doći rast?! – polemizira Harrold.
Drugo su područje nezavršene strukturne reforme, posebno one koje se tiču izdataka za socijalu i reforme na tržištu rada, na kojem je jedna od mjera koje navode preraspodjela poreza s rada na potrošnju, nakon čega bi poslodavci mogli priuštiti novo zapošljavanje. Posljednje strateško područje Vladina interesa trebalo bi, prema Svjetskoj banci, biti maksimiziranje benefita od pristupanja EU.
– Hrvatska, koja je u skupini siromašnijih zemalja EU, dobivat će više nego dvostruko od onog što uplaćuje u zajednički proračun, iskoristi li fondove i transformira ekonomiju. Hrvatska ima nove tržišne mogućnosti u Europi, ali i Europa u Hrvatskoj – istaknuo je Harrold.
Stimuliranje ulaganja naziva jedinom šansom za rast te poziva na unapređenje spore birokracije, posebno kad su u pitanju građevinske i ostale dozvole, primjerice kod investicija u turizmu. Prognoze za ocjenu kreditnog rejtinga nije želio davati, napomenuvši da će odlučujući biti konačni izgled proračuna.
\"Svjetska im je banka pripremila naputke za provedbu tih politika, “policy notes”\" Istovremeno su im Washington, Bonn, London i Bruxelles dali političke naputke.. Njima ostaje samo kako da napune džepove, svoje i svojih bližnjih.