Potrošači u Hrvatskoj godinama se žale na praksu po kojoj su u telefonskim razgovorima pristali na određene usluge telekoma a da toga nisu bili ni svjesni. Bez obzira na to, njihovo "da" teleoperatoru po važećem se zakonu smatra valjanim pristankom na ugovor sklopljen na daljinu. Iako svi drugi trgovci kupcu moraju poslati pisanu ponudu i dobiti je natrag potpisanu da bi im se ugovor smatrao valjanim, telekomi su po važećem zakonu izuzeti iz te obveze.
Zakon, doduše, propisuje proceduru po kojoj se takav ugovor s telekomom može raskinuti, no nerijetki su slučajevi u kojima su se potrošači žale da im je za raskid ugovora trebala ogromna upornost i vrijeme jer se ugovor sklopljen telefonski ne može telefonski i raskinuti. Takvoj je praksi Vlada na zadnjoj sjednici odlučila stati na kraj.
Najsporniji uređaji
Konačnim prijedlogom Zakona o zaštiti potrošača, koji je u četvrtak upućen u saborsku proceduru, utvrđeno je konačno da se ni ugovor o telekomunikacijskoj usluzi neće smatrati valjano sklopljenim samo na temelju telefonskog pristanka potrošača. Umjesto toga, telekomi će, kao i drugi trgovci na daljinu, nakon telefonskog razgovora potrošaču morati dostaviti pisanu ponudu. Potrošač će je onda, ako mu se ponuđena usluga sviđa i na papiru, vratiti potpisanu i tek tada će se smatrati da je sklopljen valjan ugovor.
Uz to, pristanak na ugovor potrošači će moći dati i elektroničkim putem, primjerice e-mailom. No Vlada je tu ugradila dodatnu zaštitnu odredbu pa će teret dokazivanja da je zaprimio potvrdu o suglasnosti u slučaju spora biti na telekomu, što znači da će on morati dokazati da je ugovor doista valjano sklopljen. Isti teret po novom se uvodi i za sve druge trgovce na daljinu.
Riječ je o važnom koraku u zaštiti potrošača jer se po podacima Ministarstva gospodarstva oni najčešće i žale na elektroničke komunikacije i uređaje, na što se odnosi čak 40 posto svih prigovora. U prilog telekomima treba ipak spomenuti da je broj pritužbi na elektroničke uređaje nakon 2014. premašio broj pritužbi na usluge elektroničke komunikacije. Uz odredbe koje se tiču trgovaca na daljinu, Vlada je predložila da se dodatno uredi i položaj udruga potrošača kada je riječ o njihovu sudjelovanju u vijećima i povjerenstvima pri jedinicama lokalne samouprave, odnosno u trgovačkim društvima koja na određenom području pružaju javne usluge.
Da je i tu riječ o području zanimljivom za potrošače, govori i podatak da je 23 posto njihovih pritužbi u kategoriji javnih usluga, u kojoj su, primjerice, vodoopskrba i odvodnja, komunalne usluge i sl. No Dijana Kladar iz udruge Potrošač kaže kako su sve izmjene koje Vlada predlaže samo kozmetičke naravi i da one neće poboljšati položaj udruga kao ni samih potrošača kada se, primjerice, odlučuje o povišenju cijena karata u javnom prijevozu.
- Mi smo zastupljeni u svim tim povjerenstvima i savjetima, ali u tako malom broju da tamo zapravo ne možemo ništa učiniti - kaže Kladar i objašnjava da je u svim tim tijelima u pravilu po jedan predstavnik potrošača pa, ako nešto i pokušaju učiniti da bi odluka bila što povoljnija za građane, oni iz grada ili općine naprosto ih preglasaju i oni tu ne mogu ništa.
Čeka se reforma u EU
- Mi smo Vladu u više navrata upozoravali na tu situaciju, no to se na predloženim zakonskim izmjenama ne vidi - upozorava Kladar. Uvjerena je da se uz ovakav izostanak političke volje za potrošače u Hrvatskoj ne može dogoditi ništa što bi bitnije poboljšalo njihov položaj. Za to ćemo, kaže, morati pričekati sveobuhvatnu reformu na kojoj se radi na razini EU, a koja bi u primjeni mogla biti za godinu ili dvije.
A kakva je razina potrošačkih prava, zadnjih dana su se osvjedočili brojni građani koji su se odlučili iskušati popuste na tzv. crni petak. Iako su čekali u dugim redovima, događalo im se da proizvoda koji su na rasprodaji u dućanu nema, a Kladar poziva da se takva praksa prijavljuje tržišnoj inspekciji.
>> Pogledajte kakva je gužva bila pred trgovinom Links na 'crni petak'
Većina blokiranih građana, blokirana je upravo od teleoperatera a među njima je ne mali broj maloljetnika a preko njih i roditelji jer su teleoperatri i sa malom djecom preko telefona sklapali ugovore.