Krema naftne industrije slila se u Zagreb na Janafovu međunarodnu energetsku konferenciju kojom je jedna od naših najprofitabilnijih državnih tvrtki obilježila 45. obljetnicu poslovanja. U iščekivanju odluka OPEC-a i pridruženih mu članica koji u Beču dogovaraju strategiju daljnjeg smanjenja proizvodnje sirove nafte, naftaši ne žele ulaziti u preciznije prognoze cijena sirove nafte, ali ipak su se složili da bi se trebale kretati u okviru 60 dolara po barelu.
OPEC razmatra odluku o jačem rezanju pa bi smanjili proizvodnju za 1,2 milijuna barela nafte na dan. Iako je ključna za određivanje investicijske politike i ukupne strategije poslovanja, cijena nafte puno manje brine naftaše od činjenice da moraju diversificirati poslovanje kako bi opstali na tržištu. Nafta je i dalje unosan biznis, a analize pokazuju da će sve do 2040. godine nafta imati ključnu poziciju u energetskom miksu.
Janaf investirao 2,5 milijarde
Iako se očekuje snažan pad potrošnje nafte i okretanje obnovljivim izvorima energije poput vjetra i sunca na tržištu raste potražnja za crnim zlatom i bilježe se stope rasta više od 2,5 posto primjerice na mediteranskom tržištu kojem i Hrvatska pripada, što je istaknuo i predsjednik uprave Dragan Kovačević dodavši da OIE neće biti dovoljni za osiguravanje svih potreba za energijom. Kovačević je istaknuo da idućih petnaest godina nafta neće izgubiti poziciju, ali da će energetska tranzicija koja je neminovna donijeti rast od 2,5 posto BDP-a godišnje u našoj regiji uz ogromna ulaganja. Tako se primjerice u Hrvatskoj do 2050. godine očekuje 62 milijarde eura ulaganja u energetiku odnosno oko dvije milijarde eura svake godine, što bi trebalo utjecati na otvaranje i zadržavanje gotovo sto tisuća radnih mjesta u idućoj dekadi.
– Naše investicije su premašile 2,5 milijardi kuna, što je rezultiralo time da smo jedan od najučinkovitijih kompanija i pokazatelj smo da između državnog i privatnog vlasništva ne postoji razlika, već je bitno upravljanje – rekao je Kovačević.
Napomenuo je da su kompaniju reorganizirali, redizajnirali i pretvorili je u kompaniju koja nije više samo transportna, već mala naftna kompanija. Tranzicija, kaže Kovačević, bit će izazov ali i prilika za naftni sektor i kompanije srednje i jugoistočne Europe da, razvojem projekata obnovljivih izvora, petrokemijske industrije, elektrana, elektromobilnosti doprinesu rastu niskougljičnog gospodarstva.
Ulaganja u zelene energije
Ina se priprema za velika ulaganja pa je predsjednik Uprave kompanije Šandor Fasimon najavio ulaganja od 17 milijardi kuna u srednjem roku, pri čemu bi 25 posto cijelog plana ulaganja trebalo biti usmjereno u rafineriju Rijeka, oko milijardu kuna u benzinske crpke, a deset posto budžeta usmjeriti će se u takozvane nove poslove.
MOL ulaže u nove sektore poput petrokemijskog biznisa, a razmatraju, poput svih velikih naftnih kompanija i ulaganja u zelene energije.
Naftovodna kompanija, Transnjeft, koja ima najveću mrežu naftovoda u svijetu, spremna je povećati isporuke nafte Europi, ako za to postoji interes tržišta u EU istaknuo je Sergey Andronov, potpredsjednik Transnjefta.
Naglasio je kako je izazov za ovaj dio naftnog sektora u osiguravanju stabilnosti i sigurnosti opskrbe.
Naftovodi su maksimalno energetski učinkoviti, istaknuli su ključni stručnjaci sektora, ali ulaganje u razvoj novih tehnologija i novih standarda ipak nudi priliku za daljnje unapređenje. Skup je u Zagrebu okupio najutjecajnije tvrtke u naftnom sektoru, a među ostalima u Zagreb je došao i Nikolay Tokarev, predsjednik Uprave Transnjefta.
