Zašto kupovati danas ako će već sutra sve biti jeftinije! Ta je dilema počela plašiti europske vlade i ekonomiste koji već nekoliko mjeseci raspredaju je li Europa ušla u razdoblje deflacije i hoće li ono potrajati.
Cijene su u 16 zemalja članica eurozone u rujnu umanjene za 0,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a zbog smanjene potrošnje stanovništva i snažnog pada cijena čelika i metala postoji bojazan da će pad cijena gurnuti ekonomiju u još veću krizu.
Neviđeno 7 godina
Hrvatska također prolazi kroz period povijesno niske inflacije – od samo 1 posto na godišnjoj razini, što je posljednji put zabilježeno 2002. godine. Ali, domaći ekonomisti ne misle da bi se Hrvatska trebala bojati deflacije – dugotrajnijeg pada cijena koji bi doveo do novih dramatičnih gubitaka i u industriji i na tržištu rada.
Većina je analitičara izašla s procjenama da nas iduće godine očekuje rast cijena oko 3 posto, uglavnom zbog većeg PDV-a, no za razliku od njih proizvođači su prilično zaplašeni. Prvi dio godine donio je tvrtkama pad prihoda od 7 posto, prvenstveno kao posljedica smanjene prodaje na domaćem i izvoza na stranim tržištima.
U novije vrijeme proizvođači su suočeni sa sve većim zahtjevima trgovaca da na sve to još smanje cijene, kako bi potaknuli prodaju. Takav pritisak potvrđuje i službena statistika, koja je u rujnu registrirala pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini od 2,3 posto, s tim što je prerađivačka industrija smanjila cijene oko 5 posto, prehrambena industrija 4 posto, drvna industrija 2 posto, a proizvodnja metala čak 28 posto. No, čini se da se taj pad istopio po dolasku robe u trgovinu na malo.
– Likvidnost je u realnom sektoru danas zasigurno najveći problem, a s pogoršanom likvidnošću proizvodnja je izložena pojačanim pritiscima trgovine. To se očituje najprije kroz pojačane pritiske za plaćanje kompenzacijama, produljenje rokova plaćanja i snižavanje cijena – kaže Gabrijela Kasapović, direktorica korporativnih komunikacija u Atlantiku.
U sklopu sveopćeg kresanja troškova, u jednoj velikoj hrvatskoj tvrtki kažu da su zatražili od kooperanata da cijene svojih usluga smanje i do 20 posto, na što većina uglavnom i pristaje jer nemaju alternativu. Kriza čini svoje.
Diktat multinacionalki
Pad cijena diktiraju i multinacionalke, pogotovo kad “napadaju” projekte koji imaju sigurno financiranje, kojih je sada bitno manje, ali se mogu izvesti jeftinije nego ikada.
– Bitka za otimanje tržišta okrutnija je nego ikad prije! – kaže jedan menadžer uključen u poslove s gradnjom nekretnina. Posebno to, kaže, koriste investitori u šoping-centre u Zaprešiću, Buzinu i drugdje, koji u pregovore s dobavljačima dolaze u pratnji odvjetnika, a ne inženjera.
– Opasnost od deflacije, kao posljedice pada potražnje zbog recesije, možda nije opasnost nego prilika – kaže Josip Tica, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. On se slaže da pad cijena može izazvati začarani krug odgađanja potrošnje i deflacije, ali bi na izvoznike imao isti efekt kao i devalvacija kune.
Dobro za izvoz
– Deflacija bi učinila hrvatski izvoz jeftinijim, što bi rezultiralo rastom izvoza u svim izvoznim granama, gdje količina izvoza pozitivno reagira na pad cijena. Koliko god bi padala domaća potražnja zbog odgađanja potrošnje, toliko bi rasla inozemna potražnja za našim izvozom – kaže profesor Tica.
Hrvatski izvoz čini gotovo pola hrvatske proizvodnje, 42 posto BDP-a u 2008, no ove je godine smanjen čak za trećinu.
No, valja znati da je zbog pritiska krize znatno smanjen i uvoz robe u Hrvatsku.
U ovoj krizi prijeti nam čak i ulazak u začarani krug opasne deflacije
Hrvatska također prolazi kroz period povijesno niske inflacije – od samo 1 posto na godišnjoj razini, što je posljednji put zabilježeno 2002. godine.
Komentara 4
stvarnost bi se činila mnogo ljepšom od sumorne današnjice kada bismo uvažili neke komentare koji su na rubu komičnosti naime uz pad SVIH cijena obavezno pada i potrošnja rastu kamate - zbog uvečane rizičnosti plasmana- smanjuju se krediti / štorizičnosti plasmana- smanjuju se krediti / što je več prisutno kod nas/ i lagano nastaje urušavanje ekonomskog sustava iz kojeg se vrlo teško izlazi, da če to u skoro vrijeme potaknuti izvoz nemoguče je očekivati kad su nama konkurentne europske zemlje imale deprecijaciju valute cca20%
taj koncept da se hrvatska (i ostatak svijeta) treba bojati deflacije je totalna glupost; ekonomisti imaju kolektivne traume sve od velike depresije 30-tih gdje je ta deflacija jedini puta u povijesti izmakla kontroli. Deflacija je *pozitivna* stvar, ne negativna; postoji hrpa produkata gdje imamo kontinuiranu deflaciju (npr. kompjuteri, mobiteli, itd) pa nam je kolektivno radi toga svima bolje. Koliko ljudi je odustalo od kupovine mobitela samo zato sto ce za 2 godine isti model biti 5 puta jeftiniji, a duplo bolji model upola jeftiniji? Isto pitanje za kupnju novog kompjutera? strah od deflacije je baziran na ekonomskim teorijama iz 19 stoljeca kad je mozda i bio donekle opravdan, no u danasnjem drustvu to je jednostavno glupost jer sto je cijena necega niza, to ce vise ljudi kupiti to. Problem je sto gradjevinski lobi zeli svoje gubitke (na precjenjenim nekretninama) \"pokriti\" inflacijom, pa nas uvjeravaju kako ce deflacija izazvati kraj svijeta te da je bolje da imamo hiperinflaciju nego deflaciju...
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
za europu netreba se nimalo brinuti oko deflacije ( koja je jedan od simptoma depresije) zato jer je E.C.B. središnja banka na vrijeme reagirala monetarnim poticajima ( a vlade fiskalnim poticajima) smanjujući kamatne stope na 1% J.C.Trichet uostalom predviđa gosporaski% J.C.Trichet uostalom predviđa gosporaski rast euro-zone za 3 kvartal 0,1% s time što je več vidljivo da če največa euro gospodarstva rasti po znatno večim stopama od predviđenih a što je bitno za nas