Hrvatska je od 2012. među 36 europskih i 66 svjetskih zemalja u kojima je prisutno beskontaktno plaćanje karticama, no zasad mu je udio jako malen. U svijetu se tako može plaćati na 36,9 milijuna lokacija, no unatoč razvijenosti kartičarstva, još uvijek se 85 posto plaćanja odvija u gotovi. Istraživanje koje je MasterCard proveo na 1000 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj pokazuje da ih je 59 posto zainteresirano za tu tehnologiju, no glavna prepreka je strah da plaćanje nije sigurno (58 posto ispitanika) i naviknutost na tradicionalne načine plaćanja (35 posto).
– Ovaj je način plaćanja čak i sigurniji jer se kartica ne odvaja od korisnika, samo se prislanja na uređaj. Dok za transakcije male vrijednosti, u Hrvatskoj je to 100 kuna, nije potrebna autorizacija PIN-om, veći se iznosi autoriziraju potpisom ili PIN-om – pojasnila je Sanja Žigić, MasterCardova menadžerica za Hrvatsku.
Sljedeći je korak uvođenje autorizacije otiskom prsta, što se već primjenjuje na iPhoneu 6 i karticama jedne norveške banke, a do 2020. svi bi trgovci trebali omogućiti beskontaktno plaćanje. Lani je u Europi utrostručen broj beskontaktnih transakcija i učetverostručen volumen, a broj prodajnih mjesta je udvostručen u godinu dana. Zasad četiri Hrvatske banke izdaju ove kartice: Erste, OTP, RBA i Podravska banka. Mobilno je plaćanje dosta razvijeno: čak 74%ispitanika plaća SMS-om, najčešće parking, 48% tako provjerava stanje računa, a 23% ih se služi m-bankarstvom.
>> Peglate kartice? Evo kako se osigurati
>> Europljani ljetos potrošili preko 652 mil. eura - 12 posto više nego lani
tako dugo dok se elektronikom manipulira i tako dugo dok se bezgotovinsko placanje priprema kao zakon, a iza toga slijedi cip, ja namjerno sve placam u kesu, osim mj. rezije.