Male zemlje poput Hrvatske nemaju izbora ako žele imati održive prednosti.
Invencije i inovacije trebaju se snažno poticati u svim sektorima, potrebno je ubrzati proces digitalizacije industrije i države na svim razinama, pokrenuti brzu i učinkovitu reformu javne uprave, smanjiti birokratizaciju, troškove državnog aparata i razinu korupcije te oblikovati dugoročnu strategiju koja će, između ostaloga, biti zasnovana na djelatnostima zasnovanim na naprednim tehnologijama – robotici, biotehnologiji, umjetnoj inteligenciji i primijenjenoj kognitivnoj znanosti – jedan je od zaključaka jučerašnjeg, četvrtog Prstenova poslovnog foruma Zagreb 2021. na kojemu se, u organizaciji Udruge Hrvata BiH Prsten i medijskim pokroviteljstvom Večernjeg lista, raspravljalo kako se što brže i učinkovitije prilagoditi i nastaviti poslovanje u suživotu s pandemijom.
Generiraju 5,5% hrvatskog BDP-a
Pavo Zubak, predsjednik udruge, koja okuplja više od 230 gospodarskih subjekata koji djeluju u Hrvatskoj s oko 11 tisuća zaposlenih te generiraju 5,5% hrvatskog BDP-a, kazao je kako nastupaju afirmativno, gledajući u budućnost, te s predstavnicima izvršne vlasti pokušavaju izgraditi partnerski odnos pun povjerenja.
– Iza nas je teško razdoblje, a pred nama su novi izazovi, ali i nove prilike koje možemo i moramo iskoristiti. Stoga je važno otvoreno komunicirati kako bismo zajedno pripremili projekte koji se većim dijelom mogu sufinancirati sredstvima iz fondova EU – naglasio je, istaknuvši važnost političke stabilnosti za gospodarski razvoj i napredak.
Premijer Andrej Plenković, ujedno i pokrovitelj foruma, kazao je kako je politička stabilnost i bila cilj Vlade s početka mandata iz 2016., jer je to prvi indikator da se u Hrvatskoj može ulagati.
– Prošli smo kroz brojne krize, uzrokovane uglavnom vanjskim faktorima na koje nismo mogli utjecati. I to permanentno krizno djelovanje osnažilo je našu Vadu. Kriza uzrokovana panedmijom koštala nas je 34 mlrd. kuna, a dva razorna potresa sa štetama 129 mlrd. kuna. Neovisno o tome plaće i mirovine se isplaćuju i Hrvatska danas ima više osiguranika nego 2019. Hrvatska je danas bolja zemlja nego prije pet godina. Gospodarstvo je snažnije, a kriza s covidom dobro prebrođena. Iduće tri godine bit će pak ključne za reformu zdravstvenoga sustava, pravosuđa, državne uprave, socijalnog sustava, za bolje poslovno okruženje. I, naravno, treba biti iskorijenjena korupcija – rekao je Plenković.
No problem je, kaže, s razumijevanjem onoga što je iza nas i kroz što svi skupa još prolazimo.
– Percepcijski element koji se manifestira kroz nevjerojatnu sporost u procesu cijepljenja. Hrvatska danas u hladnjacima ima čak 1,3 milijuna doza cjepiva, s kojima bi za mjesec dana ili šest tjedana bili bi na onom postotku koji se zove kolektivni imunitet i mogli bi automatski ukloniti sve restriktivne mjere i nastaviti funkcionirati bez problema. Ljudi, cijepite se, ne čekajte, ne oklijevajte! Svatko tko oklijeva usporava one odgovorne, munjevite, brze, koji su razumni i racionalni, a to je ovih 45% koji su to već napravili. Potaknimo i ove druge da budu jednako odgovorni prema svima kao što su to ovi koji su to već učinili. Što se sporije budemo cijepili, duže ćemo imati restriktivne financijske, ekonomske i zdravstvene mjere i biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji su imunitet “munjevito usvojili” – upozorio je premijer Plenković.
Sigurnost preduvjet turizma
– Poslovna zajednica mora snažno poduprijeti napore oko procijepljenosti stanovništva i dati punu pomoć i doprinos. U protivnom nas čeka dugotrajna bitka za očuvanje radnih mjesta i proizvodnih kapaciteta – poručio je i predsjednik Kluba poduzetnika Prstena Ivica Nuić.
Na temu ovogodišnjeg foruma Prilike i prijetnje (izazovi) u hrvatskom gospodarstvu u postcovid razdoblju, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, kazao je kako je jedan od izazova i apsorpcija više od 200 milijardi kuna koje nam u različitim financijskim omotnicama stoje na raspolaganju u idućih desetak godina.
– Izazov je i dodatna afirmacija, odnosno jačanje konkurentnosti male otvorene ekonomije kakva je Hrvatska i kreiranje okruženja koje će u narednom razdoblju stimulirati dodatne investicije, a u konačnici, uz digitalizaciju gospodarstva, i pretvaranje Hrvatske u niskougljično društvo s visokorazvijenom industrijom – rekao je Ćorić.
Na panel raspravi predstavnika IT sektora, poljoprivrede i turizma, među ostalim se čulo kako je aktualna pandemija još jednom ukazala na važnost zadržavanja suvereniteta u proizvodnji hrane. Poljoprivreda i prehrambena industrija pokazale su se ključnim gospodarskim granama te takvo mjesto trebaju zadržati i u budućnosti. Povezivanje poljoprivrede i prehrambene industrije te prehrambenog sektora i turizma, ali i diverzifikacija dohotka kroz druge djelatnosti poput energetike od izuzetne su važnosti za otpornost, ali i konkurentnost poljoprivrede u odnosu buduće krize i europsko tržište hrane.
Kada je riječ o turizmu, ključni čimbenik uspjeha ovogodišnje turističke sezone je sigurnost, odnosno držanje epidemiološku situacije pod kontrolom. Država kratkoročno treba nastaviti s pomoći najugroženijima za očuvanje radnih mjesta i održanje likvidnosti, srednjeročno je važno pripremiti turističko gospodarstvo za efikasno korištenje sredstava EU, dok dugoročno uspjeh hrvatskog turizma najviše ovisi o kvaliteti nove strategije njegova održivog razvoja koja je u izradi, kao i o učinkovitosti njezine implementacije.
Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, rekao je kako prve investicije iz 6,3 mlrd. eura ili 47,5 mlrd. kuna vrijednog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koje je dobila Hrvatska, kreću već krajem godine. Predujam od 1,6 mlrd. kuna očekuje se na jesen, a cilj je da se sve investicije provedu do sredine 2026. te da što je moguće više bespovratnih sredstava, vjerojatno i 95%, izravno i neizravno završi kod poduzetnika.
K tome, pod pretpostavkom da provedemo sve investicije u gospodarstvu, vodoospkrbi, turizmu, energetici..., u Hrvatskoj se već u 2022. (a i 2023.), kada će se pristići najveći iznos plana oporavka, očekuje dodatni gospodarski rast od 1,4% (povrh planiranog rasta od 5,2% bez NPOO-a), što je iznad prosjeka EU gdje se, kad bi sve države provele svoje NPOO-e, očekuje dodatni efekt na gospodarski rast od 0,3%. Hrvatska bi po tome bila među tri najuspješnije države, uz Bugarsku i Grčku.
VIDEO Ahmetović: Grmoja manipulira slučajem iz 2013., a Hekma je pedofil i idiot
Tocno mi zao ovih purgera , na njima se izmjenjuju ko na seoskoj k.., eto izabrali su opet ovaj put Posavljaka , a u pozadini su mu Srbi , doduse kad bi gledali koliko BDP stvaraju Purgeri , zapravo ja ne znam ni jednog uspjesnog ni u zemlji ni u inozemstvu , brojka bi bila u promilima , 0.00000 %