Koliko god bila kvalitetna, ni riba nije hrvatski proizvod koji bi
cjenovno - a i količinski - mogao konkurirati na europskom tržištu.
Zbog visoke cijene proizvodnje i drugih naknada proizvođač, naime, u
nas još dobiva najmanje, a kupac i dalje plaća najviše - veli Višnja
Knjaz, savjetnica direktora i tajnica Udruženja za ribarstvo i preradu
ribe HGK.
Uz veću potporu države i s manje administrativnih prepreka, Hrvatska
bi, barem kad je riječ o tradicionalnoj marikulturi, i prije uhvatila
korak s Europom. Ovako tek hvata zalet, što je pokazala i
Europska izložba morske hrane i tehnologije 14. Seafood 2006. (ESE).
Kvalitetu treba platiti
Uz pomoć Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, na
ESE- u su se predstavile četiri domaće tvrtke - Marimirna
i Mirna iz Rovinja, Trenton iz Splita i Lustra iz Milne na Braču.
I Mirna, sa 130-godišnjom tradicijom - i Lustra, koja je započela s
radom prije pola godine - slažu se u jednom. Masovna proizvodnja na
tržištu Europske unije, koje su odavno podijelile i kontroliraju velike
multinacionalne kompanije, za Hrvatsku je nemoguća misija.
No europski potrošač već ima istančan ukus i svijest o zdravom i
kvalitetnom proizvodu, koji je spreman i platiti. I to je šansa
hrvatskim tvrtkama koje se bave preradom i proizvodnjom ribe -
mala i ograničena proizvodnja, ali s visokom dodanom vrijednosti -
kakva je već postala zaštitni znak jednog Trentona ili Marimirne. A i u
Mirni, koja drži oko 33 posto ukupne prerade ribe u Hrvatskoj,
tradicionalnu proizvodnju ribljih konzervi od jeseni će nadopuniti
potpuno novim asortimanom ribljih pašteta u tubi te programom u sve
traženijoj staklenoj ambalaži.
EU manjka 60 posto
U tri izložbena dana Seafooda cijene u Bruxellesu skakale su u nebo.
Samo četvorni metar izložbene površine s opremom plaćao se 2500, a
ulaznica po danu 60 eura. Usko specijalizirani sajam, na kojem je
kvadrata trećinu više nego lani, okupio je sve koji u proizvodnji
morske hrane nešto znače - čak 1600 tvrtki iz 69 zemalja, iz cijeloga
svijeta! A kako i ne bi, kad i uz vlastitu proizvodnju ribe od 1,4
milijarde tona - Europska unija, u kojoj se po glavi stanovnika pojede
između 16 i 18 kilograma ribe na godinu, uvozi oko 60 posto ribe i
ribljih prerađevina. Prvo mjesto, koje su do sada držale Španjolska i
Grčka, nedavno su preuzeli Turci i Kinezi, koji su ove godine prvi put
bili na sajmu i zakupili cijeli paviljon. Posljednje tri godine Kina
ostvaruje gospodarski rast deset posto na godinu, a posljednjeg je
desetljeća povećala proizvodnju morske hrane sa 25 na 45 milijardi
tona.
- Seafood je posljednje mjesto na kojem će proizvođači sklapati
komercijalne ugovore. Na njemu ćete pokazati svoje proizvode i vidjeti
tuđe, naći partnere, a na kraju krajeva i štošta naučiti od
konkurencije - kazala je Zdenka Drandić, direktorica marketinga Mirne
d.d.
SEAFOOD 2006 U Bruxellesu održan najveći svjetski sajam morske hrane i tehnologije
