Koliko god bila kvalitetna, ni riba nije hrvatski proizvod koji bi cjenovno - a i količinski - mogao konkurirati na europskom tržištu. Zbog visoke cijene proizvodnje i drugih naknada proizvođač, naime, u nas još dobiva najmanje, a kupac i dalje plaća najviše - veli Višnja Knjaz, savjetnica direktora i tajnica Udruženja za ribarstvo i preradu ribe HGK.
Uz veću potporu države i s manje administrativnih prepreka, Hrvatska bi, barem kad je riječ o tradicionalnoj marikulturi, i prije uhvatila korak s Europom.  Ovako tek hvata zalet, što je pokazala i Europska izložba morske hrane i tehnologije 14. Seafood 2006. (ESE).  

Kvalitetu treba platiti
Uz pomoć Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, na ESE-  u  su se predstavile četiri domaće tvrtke - Marimirna i  Mirna iz Rovinja, Trenton iz Splita i Lustra iz Milne na Braču. I Mirna, sa 130-godišnjom tradicijom - i Lustra, koja je započela s radom prije pola godine - slažu se u jednom. Masovna proizvodnja na tržištu Europske unije, koje su odavno podijelile i kontroliraju velike multinacionalne kompanije, za Hrvatsku je nemoguća misija.
No europski potrošač već ima istančan ukus i svijest o zdravom i kvalitetnom proizvodu, koji je spreman i platiti. I to je šansa hrvatskim tvrtkama  koje se bave preradom i proizvodnjom ribe - mala i ograničena proizvodnja, ali s visokom dodanom vrijednosti - kakva je već postala zaštitni znak jednog Trentona ili Marimirne. A i u Mirni, koja drži oko 33 posto ukupne prerade ribe u Hrvatskoj, tradicionalnu proizvodnju ribljih konzervi od jeseni će nadopuniti potpuno novim asortimanom ribljih pašteta u tubi te programom u sve traženijoj staklenoj ambalaži.

EU manjka 60 posto
U tri izložbena dana Seafooda cijene u Bruxellesu skakale su u nebo. Samo četvorni metar izložbene površine s opremom plaćao se 2500, a ulaznica po danu 60 eura. Usko specijalizirani sajam, na kojem je kvadrata trećinu više nego lani, okupio je sve koji u proizvodnji morske hrane nešto znače - čak 1600 tvrtki iz 69 zemalja, iz cijeloga svijeta! A kako i ne bi, kad i uz vlastitu proizvodnju ribe od 1,4 milijarde tona - Europska unija, u kojoj se po glavi stanovnika pojede između 16 i 18 kilograma ribe na godinu, uvozi oko 60 posto ribe i ribljih prerađevina. Prvo mjesto, koje su do sada držale Španjolska i Grčka, nedavno su preuzeli Turci i Kinezi, koji su ove godine prvi put bili na sajmu i zakupili cijeli paviljon. Posljednje tri godine Kina ostvaruje gospodarski rast deset posto na godinu, a posljednjeg je desetljeća povećala proizvodnju morske hrane sa 25 na 45 milijardi tona.
- Seafood je posljednje mjesto na kojem će proizvođači sklapati komercijalne ugovore. Na njemu ćete pokazati svoje proizvode i vidjeti tuđe, naći partnere, a na kraju krajeva i štošta  naučiti od konkurencije - kazala je Zdenka Drandić, direktorica marketinga Mirne d.d.

Video sadržaj

DRAMATIČNA SITUACIJA, IMA POGINULIH

FOTO Poplave u Njemačkoj nose sve pred sobom: Prijeti pucanje brane, ljude spašavaju helikopterima

NOVI UKRAS NA TIJELU

Baby Lasagna ima novu tetovažu, obožavatelje će oduševiti čiji je lik tetovirao

Video sadržaj

22

'NEMA KONDICIJE'

Stručnjaci žestoko po Hrgoviću nakon debakla: 'Hrvat je umišljen i lijen. Je li preskočio teretanu?'

Zavirili smo u njega

Grad koji bi veliki broj Hrvata odabrao za život nudi sadržaj za relaksaciju kakav se rijetko viđa na ovim prostorima

Odlična prilika

Ispuni anketu i osvoji vrijedne nagrade koje će ti uljepšati vikend, ovo su prvi koraci!

32 nove policijske kamere vrebaju nesavjesne vozače, evo gdje se nalaze