Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u srijedu je izjavila da je sustav bodovanja koji se predlaže izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu pri odabiru ponuda za zakup neophodan kako bi se poljoprivredno zemljište usmjerilo na stvaranje više dodane vrijednosti.
Vučković je nakon užeg kabineta Vlade kazala kako činjenica da su izmjene i dopune zakona o poljoprivrednom zemljištu drugi put u javnom savjetovanju svjedoči o jakoj volji da se o tom važnom propisu donose odluke na temelju analiza, brojki, statistika te u dijalogu sa svim zainteresiranim osobama.
U nekoliko posljednjih dana značajne su i kritike koje dolaze iz jednog dijela poljoprivrednog sektora, a riječ je o strahu da će se putem natječaja za zakup dosadašnje pozicije izgubiti, da će poljoprivredno zemljište u zakup dobiti netko novi ili da se izmjenama i dopunama ne ide u korist malih poljoprivrednika, navela je.
"Želim te dvojbe otkloniti. Sustav bodovanja koji smo predložili je čin koji smatram neophodnim da bi se poljoprivredno zemljište kao najvažniji resurs usmjerilo na stvaranje više dodane vrijednosti", rekla je te napomenula da taj sustav prepoznaje sve ono što je važno - dosadašnjeg posjednika, ali samo onoga koji je ispunio gospodarski program i sektorske kriterije.
Razgovarat će se o težini pojedinih bodova, kazala je, dodavši da su neke primjedbe na izmjene zakona na mjestu i zato će se čim 16. srpnja završi javno savjetovanje prionuti daljnjim razgovorima i ponuditi najbolje rješenje.
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je trenutno u javnoj raspravi, među ostalim, propisuje se i način utvrđivanja najpovoljnijih ponuditelja na natječaju za zakup putem bodovanja, koje daju prednost dosadašnjim posjednicima koji se bave određenom vrstom proizvodnje, stočarima te ponuditeljima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom koja ostvaruje dodanu vrijednost, mladim i domicilnim nositeljima OPG-a.
U 2020. dosegnuta razina vrijednosti poljoprivredne proizvodnje iz 2012.
Vučković se osvrnula i na jučer objavljene podatke konzultantske tvrtke Smarter da je Hrvatska u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora, no unatoč tome od ulaska u EU do danas, nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje, kako su naveli iz Smartera, u 2012. je iznosila 20,9 milijardi kuna, dok je u prošloj godini bila 19,24 milijarde kuna te je još uvijek niža nego u godini ulaska Hrvatske u EU.
"Cijenim konzultante koji su iznosili ove podatke, no napravljen je ipak jedan previd", kazala je Vučković napominjući da je dosegnuta razina vrijednosti poljoprivredne proizvodnje iz 2012. i to po prvi put 2020. godine.
Dodala je i da od 2005., odnosno otkad se objavljuju ekonomski računi u poljoprivredi, najbolji rezultati su prikazani u 2008. i 2020. godini.
"Istina je da je 2012. vrijednost poljoprivredne proizvodnje bila 20,9 milijardi kuna, a da je druga procjena za 2020. bila 19,24 milijarde kuna. Međutim, riječ je o različitom mjerenju - do trenutka kad smo pristupili EU sve su potpore i subvencije bile vezane za proizvod, pa su sve one i ušle u vrijednost proizvodnje, tako i 2012. godine. Od trenutka kad smo ušli u EU, 85 posto potpora nije vezano za proizvod nego samo 15 posto i samo to ulazi u vrijednost proizvodnje. Stoga smo mi danas u 2020. konačno i premašili tu predpristupnu vrijednost", kazala je Vučković.
