Svaki stanovnik Zagreba dužan je 6469 kuna, a Zagrebački holding u godini povećava svoje obveze približno 2000 kuna po stanovniku. To je samo dug na temelju kredita i vrijednosnih papira, a kad mu se pribroje i druge obveze, tada Zagrepčani na svojim leđima nose potencijalni teret Holdinga od 10.527 kuna.
Pet loših županija
Usporedbe radi, stanovnici druge po redu, Primorsko-goranske ili Osječko-baranjske županije, duguju približno 1000 kuna po stanovniku. Ukupne obveze Zagrebačkoga holdinga od 9,6 milijarda kuna gotovo su dva puta veće od ukupnih prihoda te tvrtke, a slično su opterećena još samo komunalna poduzeća iz Koprivničko-križevačke županije. Institut za javne financije očekuje da će cijene komunalnih usluga rasti u pet županija zbog financijske krize, visokih kapitalnih ulaganja, ali i mogućeg nerazborita upravljanja društvima. To se posebno odnosi na Zagrebački holding te na komunalne tvrtke u Koprivničko-križevačkoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji, kažu Ante Bajo i Marko Primorac, analitičari Instituta za javne financije u analizi financijskog poslovanja lokalnih komunalnih poduzeća, prvoj takvoj koju je provela neovisna institucija.
Pet razboritih
U Hrvatskoj posluje 167 komunalnih tvrtki u većinskom vlasništvu lokalnih jedinica koje stvaraju 9,5 milijarda kuna godišnjeg prihoda. Među njima najjači je Zagrebački holding čiji su prihodi lani bili 4,52 milijarde kuna, ali su mu ukupne obveze dva puta veće.
– Poslovanje lokalnih tvrtki često je izvan dometa javnih politika jer ne prolaze isti sustav nadzora i kontrole poput proračuna koji se šalju na raspravu u lokalna predstavnička tijela, navode autori koji očekuju da će komunalne tvrtke povećati potražnju za kreditima duže ročnosti kako bi nadomjestile nepovoljnu strukturu obveza prema dobavljačima. Razloge rasta obveza društava i mogućeg rasta cijena javnih usluga treba tražiti i u lošim poslovnim odlukama i kratkoročnom horizontu financijskog planiranja. Pohvalno je, kažu, razborito financijsko poslovanje i upravljanje društvima u pet županija: Varaždinskoj, Karlovačkoj, Požeško-slavonskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj županiji. Njihovi stanovnici nisu izloženi rizicima velikih obveza komunalnih društava te vjerojatno neće osjetiti terete rasta cijena komunalnih usluga.
Komunalne tvrtke postaju važan generator nelikvidnosti jer je njihovo prosječno vrijeme podmirenja obveza poraslo sa 147 dana 2008. godine na 157 dana u 2009. godini. Koprivničko-križevačka županija apsolutni je rekorder po neplaćanju; njima za podmirenje obveza trebaju gotovo dvije godine, 574 dana, Zadarskoj županiji gotovo godinu – 300 dana, a Dubrovačko-neretvanskoj oko 300 dana. Zagrebački holding plaća za malo više od 100 dana, a najbolji su poslovni partneri Varaždinci i Karlovčani koji plaćaju unutar 70 dana. Prosječno vrijeme naplate potraživanja komunalnih tvrtki od njihovih kupaca bilo je od 73 do 327 dana. Najefikasniju službu naplate ima Grad Zagreb, oko 80 dana, a najsporiji su u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Najveće gubitke po stanovniku imaju tvrtke u Osječko-baranjskoj županiji i narasli su sa 63 kune u 2008. na 301 kunu u 2009. godini. Većina tvrtki uglavnom posluje tako da ostvarenim prihodima pokriva rashode
ja sam stvarno teški idiot. :-)