Ratari na sastanku s ministricom poljoprivrede:

'Zaliha pšenice zasad ima dovoljno, no važno je i novu zasijati'

Osijek: Žetva pšenice u Slavoniji
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
1/3
03.03.2022.
u 19:45

U ovakvim situacijama važno je poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti, tvrde iz HPK

Trenutačne zalihe pšenice dostatne su te nema razloga za brigu zbog eventualne nestašice, poručili su predstavnici proizvođača iz ratarskog sektora na sastanku s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković. Otkako je počeo rat u Ukrajini, žitnici Europe, koja zajedno s Rusijom čini 29% svjetskog izvoza pšenice, 19% kukuruza i 80% suncokretova ulja, strahovanja su, naime, kako s njime, osim velikih ljudskih i materijalnih žrtava, stižu novi poremećaji u opskrbi hranom i rast cijena, potaknuti upravo daljnjim poskupljenjima žitarica, koje su važan faktor opstojnosti svih ostalih poljoprivrednih proizvodnji.

Skupa proljetna sjetva

Samo u prva dva mjeseca ove godine pšenica i kukuruz dodatno su poskupjeli između 10 i 15%, a zadnji je tjedan cijena pšenice rasla čak 6%, a kukuruza 3%, objavila je konzultantska kuća Smarter. Jasno je stoga da su sve oči uprte u ovogodišnju proljetnu sjetvu, koju osim krize u Ukrajini ugrožava i rast cijena gnojiva i energenata.

Grube procjene Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) pokazuju rast troškova proljetne sjetve otprilike za dvostruko u odnosu na prethodnu godinu. Drastični skokovi cijena plina uzrokovali su obustavljanje ili smanjenje proizvodnje većine europskih tvornica mineralnih gnojiva u razdoblju od rujna do studenog 2021., što je rezultiralo dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama svih mineralnih gnojiva za proljetnu sezonu prihrane i sjetve. Prema informacijama s terena, cijene dušičnih gnojiva rasle su oko 300%, miješanih gnojiva 250%, tvrde iz HPK. Primjerice, urea je koštala 220 kuna, a sada je oko 900 kuna. Cijene kvalitetnog sjemena, primjerice za šećernu repu, rasle su s 500 do 1000 kuna na 1000 do 1500 kuna. Zaštitna sredstva, herbicidi, fungicidi skuplji su do 20%, plavi dizel 100%, zakup privatnog zemljišta više od 50%, a cijene dijelova za strojeve i servis vozila 100%. Problem su i visoke cijene sušenja žitarica s obzirom na to da je većina skladišta ovisna o energiji iz plina, dok se rast cijena žitarica izravno reflektira na cijene stočne hrane i cjelokupnu stočarsku proizvodnju.

– U ovakvim situacijama važno je poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti kako bi se na vrijeme osigurale zalihe u slučaju sukoba širih razmjera i eskalacije u Europi – poručili su iz HPK.

Ministrica Vučković istaknula je kako, uz zajedničku zabrinutost zbog tržišnih poremećaja, pozitivnim smatra daljnji interes stočara za investicijski ciklus koji je počeo natječajem za ulaganja u reprocentre, a nastavio se ulaganjima u tovilišta te kako je tijekom 2021. Hrvatska uspjela notificirati velik broj mjera pred Europskom komisijom, a takav rad nastavit će i dalje s ciljem iznalaženja rješenja u ovim specifičnim okolnostima. U pripremi su, podsjetila je, programi pomoći za poljoprivrednike i ribare, vrijedni 250 milijuna kuna, a 1. travnja na snagu stupa paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata, koji uključuje smanjivanje PDV-a na hranu i na poljoprivredne inpute, sadnice, gnojivo, pesticide – na 5%.

Stočari najugroženiji

– Možemo očekivati da će hrvatski poljoprivredni proizvođači u novonastalim uvjetima moći, unatoč rastu cijena inputa ipak osigurati kvalitetnu proljetnu sjetvu. Naročito uzimajući u obzir da je i Vlada u paketu mjera za ublažavanje udara na standard građana i poduzeća u iznosu od 4,8 milijardi kuna uključila i Program potpora male vrijednosti za nabavu umjetnog gnojiva te snižavanje stope PDV-a na inpute u poljoprivredi. Sadašnji trendovi ukazuju da možemo očekivati još jednu godinu u kojoj će cijene žitarica i uljarica snažno rasti pa će se svako kvalitetno ulaganje u proizvodnju itekako isplatiti. Za proljetnu sjetvu bilo bi dobro osigurati povoljna kreditna obrtna sredstva za hrvatske poljoprivrednike te voditi računa da su im na raspolaganju dovoljne količine gnojiva iz Petrokemije i zaštitnih sredstava. Također, treba nam hitna i kvalitetna analiza svih skladišnih kapaciteta za čuvanje kako bi se robe plasirale na tržište u optimalnom trenutku, pri čemu je važno sačuvati dovoljne količine za domaću potrošnju, posebice za stočarstvo – napominje stručnjakinja Smartera Zvjezdana Blažić.

Iz Smartera dodaju da je već sad vidljivo da poremećaji u opskrbi neće pogoditi samo EU, budući da se mnoge države na Bliskom istoku i u Africi također oslanjaju na ukrajinsku pšenicu i kukuruz, kamo odlazi 40% izvoza. Daljnja nestašica hrane i povećanje cijena mogli bi izazvati i društvene nemire na pojedinim osjetljivim područjima, poput Libanona, koji polovicu potreba za žitaricama osigurava iz Ukrajine.

– Kratkoročno, zbog sankcija zapadnih zemalja Rusiji mnogo već požnjevenog žita moglo bi i ostati u Rusiji, dok bi, dugoročno gledano, šira invazija na Ukrajinu mogla uzrokovati veliku štetu poljoprivrednom sektoru te zemlje (oštar pad proizvodnje), jer poljoprivrednici bježe od borbi, a postoji opasnost i od uništenja infrastrukture i opreme za proizvodnju – naglasila je Blažić.

Komentara 2

Avatar kozorog
kozorog
12:56 04.03.2022.

a nemojte tako, sije se i jara pšenica, taman sad je vrijeme. samo, nema sjemena. tko misli zaraditi, nek sije. gorivo skupo, sjeme skupo, umjetni gnoj poskupio 150%, pa vi sijte. i onda dođe država koja odredi da ćete tu pšenicu morati prodati po kunu i pol. direktiva, hrana ne smije biti skupa, ne.. narod koji se odviknuo od rada u polju vi mislite okrenuti?! sve dok socijala osigurava stan, režije, neće raditi nitko u polju. od toga se uvijek bježalo. a mi govorimo o finom, zdravom, domaćem..

CO
Cosinus
21:30 03.03.2022.

Žito je ozima kultura i što je posijano je posijano još u 10. mjesecu prošle godine.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije