U organizaciji tvrtke CAPAROL Hrvatska, članice Saveza za energetiku Hrvatske, i pod medijskim pokroviteljstvom portala croenergo.eu, održati će se hrvatsko-njemački stručni simpozij na temu "PASSIVHAUS – iskorak u održivu gradnju" s gostovanjem uvaženog prof.dr. Wolfganga Feista.
Stručni simpozij će se održati 15.05. u smaragdnoj dvorani hotela Regent Esplanade, a uoči održavanja simpozija donosimo zanimljivi intervju s dr. Feistom, voditeljem Instituta za pasivne kuće u Darmstadtu, nezavisnom istraživačkom institutu koji razvija posebno energetski učinkovite građevne elemente, komponente i zgrade. Svojim standardom za pasivne kuće ovaj je Institut pokazao da se danas može ostvariti i visok stupanj ugodnosti korištenjem vrlo niske količine energije...
Koja je definicija pasivne kuće?
U pasivnim kućama potrošnja energije za grijanje prostora ne prelazi 15 kWh po četvornom metru godišnje, što je samo četvrtina potrebne energije u odnosu na obične nove građevine te u mnogočemu pojednostavljuje cijeli sustav građevine. No, koncept se ne odnosi samo na niskoenergetsku kuću. Jedna od glavnih karakteristika pasivne kuće je visoka razina udobnosti u stanovanju. A sve se to može postići na vrlo ekonomičan način. Ulaganja se sigurno vraćaju, budući da je potrošnja energije potrebne za grijanje prostora smanjenja za oko 80 posto.
Da li je ova definicija jednaka za sve zemlje EU?
Definicija se temelji na fizici, a fizika je svugdje ista. Naravno, neke aspekte treba poštivati ovisno o lokaciji gradnje; u tropskim predjelima će pasivna kuća izgledati nešto drugačije od pasivne kuće u Skandinaviji. No, standard, pravi standard za pasivnu kuću je svugdje isti, i pritom ne mislim samo na Europu, već na cijeli svijet.
Zašto bi trebali graditi pasivne kuće?
Više od jedne trećine ukupno potrošene energije u industrijaliziranim zemljama koristi se u zgradarstvu i to najviše za grijanje. Stoga građevinski sektor mora biti glavni fokus ne samo pri raspravama o klimatskim promjenama i povezanim rizicima. Gledano na nacionalnoj razini, smanjenje potrošnje energije znači smanjenje potrošnje ovisnosti; od uvoza nafte do naglih promjena cijena. Istovremeno, bolji standardi učinkovitosti stvaraju dodatnu nacionalnu vrijednost. Izgradnjom ovih kuća milijuni ili čak milijarde neće biti potrošeni na uvoz energije iz fosilnih goriva, već na proizvode lokalnih obrtnika i visokokvalitetne proizvode kao što su prozori sa troslojnom izolacijom.
Kako pasivna kuća utječe na komfor u interijeru?
Visoka razina komfora i odlična kvaliteta klime u interijeru srž su onoga što pasivna kuća predstavlja. Način na koji je izgrađena osigurava zadržavanje željene topline u kući, čak i za najhladnijih zimskih mjeseci. Temperature unutarnjih površina, na primjer na prozorima ili podu, variraju vrlo malo od opće temperature unutarnjeg zraka. Sustav ventilacije osigurava stalni dotok svježeg zraka, pružajući vrhunsku kvalitetu zraka bez neugodnog propuha. S druge strane, u ljetnim mjesecima, nepoželjna toplina ostaje vani.
Da li je gradnja pasivne kuće skuplja od gradnje obične kuće?
Kada gradite kuću, dodatno ulaganje u energetsku učinkovitost je vjerojatno jedno od najsigurnijih i najatraktivnijih ulaganja koje možete napraviti. Istina je da postoje dodatni troškovi koje treba platiti unaprijed za energetski visokoučinkovite proizvode poput prozora ili ventilacijskih sustava, kao i za kvalificiranu radnu snagu na gradilištu. U usporedbi sa običnom kućom ti troškovi mogu biti šest do sedam posto viši. No, dugoročno štedite mnogo, čak i sa trenutnim cijenama energenata. Koliki je točan rok otplate ovisi o mnogo parametara. U prosjeku se on kreće oko desetak godina. No, ovaj podatak može znatno varirati. S druge strane, iskusni projektant pasivne kuće može smanjiti troškove dodatne investicije gotovo na nulu. Dostupnost komponenti za izgradnju pasivne kuće može također biti odlučujući cjenovni faktor.
Vijesti iz svijeta energetike, obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i zaštite okoliša pratite na portalu www.croenergo.eu
