Nakon pet godina financijske krize europski sjever zdrav je zbog provedene fiskalne štednje, dok jug Europe i dalje pati zbog ili napola provedene štednje ili danih fiskalnih stimulansa, iznio je nedavno u članku za Bloomberg švedski ekonomist Anders Aslund. Tezu je provukao kroz primjer Grčke i Letonije. Letonija je 2009. godine zabilježila pad BDP-a od 17,7% i bila je krizom najteže pogođena zemlja EU.
Istovremeno Grčka je zabilježila pad od 3,1% i nalazila se na začelju liste s Francuskom, Portugalom i Belgijom. Tri godine kasnije Letonija i Grčka zamijenile su mjesta: Grčka s padom BDP-a od 6% predvodi ljestvicu na negativnoj strani, dok Letonija s rastom od 4,3% bježi ostatku Europe.
Tečaj nije mjerilo
Ekonomisti PBZ-a Marko Škreb i Ivana Jović u najnovijem istraživanju prenijeli su ta iskustva na Hrvatsku. Naša je zemlja 2009. zabilježila pad od 6,9% i nalazila se bliže Letoniji nego Grčkoj. Danas nam se pozicija na toj ljestvici gotovo i nije promijenila, ali smo ipak bliži Grčkoj nego Letoniji i nalazimo se na oko 10% nižoj razini BDP-a nego 2008. godine. Fiskalna prilagodba od devet posto BDP-a bila je mala i prekasno provedena u Grčkoj jer je Letonija već u prvoj godini imala veću prilagodbu, tvrdi Aslund. Ni Hrvatska, nadovezuju se analitičari PBZ-a, nije pokazala mnogo na području fiskalne prilagodbe pa se udio javnih rashoda tek blago smanjuje na oko 41% BDP-a. Hrvatska ne treba slijepo slijediti Letoniju, tvrde, niti to može.
Svaka zemlja ima svoje specifičnosti i o njima se mora voditi računa. No usporedba Grčke i Letonije jasno pokazuje da se odlučnim reformama može vratiti povjerenje tržišta i zemlja se može okrenuti rastu. Analitičari banke podsjećaju da Letonija ima valutni odbor, dakle vezani tečaj svoje valute te je ostvarila gospodarski rast bez mijenjanja tečajne politike. Svaka zemlja ima pravo izabrati put kojim želi ići, no isto tako svaki put ima svoje posljedice, zaključuju.
Aslund naglašava da uspješan stabilizacijski program mora biti i financijski održiv kako bi povratio povjerenje kreditora, poslovnog sektora i stanovništva. Obično zdrav stabilizacijski program može oživjeti ekonomski rast u dvije do tri godine, kao što je to bio slučaj u Letoniji. Naravno, kaže, nekoliko je pravila koja se trebaju slijediti – Letonija je poštovala sva pravila, Grčka samo neka. A zadobivanje povjerenja zahtijeva provođenje reformi.
Bum poduzeća ili korupcija
U tom cilju letonska je vlada snažno smanjila birokraciju nabujalu za vrijeme razdoblja rasta – otpušteno je 30% službenika, zatvoreno pola državnih agencija, prosječna plaća državnih službenika smanjena je za 26%, a ministara za 35%. Rezovi su potaknuli deregulaciju i Letonija je doživjela bum otvaranja novih poduzeća u 2011. Grčka je pak doživjela procvat korupcije i klijentelizma.
Tijekom navodne štednje za vrijeme premijera Papandreoua broj javnih službenika povećan je za 5 tisuća, a Transparency International ocijenio je Grčku najkorumpiranijom zemljom EU. Kroz izvanredno financiranje Letonija je povukla 60% od ukupno odobrenih kredita, ali ih i vratila MMF-u prošle godine, dok je Grčka uzela najveći kredit od MMF-a ikad odobren, a dug joj je i dalje prekomjeran.
Balkanska posla!