Devize koje su strani turisti potrošili u hrvatskim ljetovalištima nisu bitno smanjile proračunske muke ministra financija, ali vratile su osmijeh na lice bankara. Za razliku od državnog proračuna koji je tijekom ljeta povećao jaz između prihoda i rashoda, bankama je uspjelo vratiti proljetos izgubljenu štednju. Depoziti banaka su u srpnju narasli za dvije milijarde kuna, a slično bi ponašanje mogli potvrditi i podaci za kolovoz i rujan, jer su to tradicionalno mjeseci s najvećim porastom štednje. Turistička je žetva dobrodošla za bankarski sektor jer je nadoknadila smanjenje štednje od 2,1 milijarde kuna koje je zabilježeno u razdoblju od ožujka do svibnja.
Kamate pale
Proljetni pad štednje jednim je dijelom posljedica krize jer je sve manje onih koji imaju viška, ali i odgovor štediša na smanjenje kamatnih stopa. Banke su još prošle godine počele spuštati kamate na štednju, što su predstavile kao prvi preduvjet da bi mogle spustiti kamate na kredite. Kamate na oročene depozite građana pale su s 4,77%, koliko su bile u rujnu 2012., na 3,98% u svibnju 2013. godine. Kod trtki fluktuacije su još veće i kamate na oročenu štednju iznose od 4 do 2,65%, no to smanjenje još nije imalo utjecaja na kretanje aktivnih kamata na kredite.
Promatrajući prema sektorima, analitičari RBA uočili su da su štedni i oročeni depoziti stanovništva zabilježili blagi rast u odnosu na kraj prošle godine (za 234,1 milijun kuna) te su na kraju srpnja iznosili 159,9 milijardi kuna.
Sve ide državi
Hrvatska narodna banka ističe da je monetarna kretanja u lipnju i srpnju obilježilo povećanje likvidnosti, čemu je pridonio sezonski porast novčane mase te štednih i oročenih depozita. Kad je riječ o kreditiranju, građani se i dalje razdužuju, tvrtke imaju blago povećanje kredita na godišnjoj razini od 1,1 posto, no najveći skok kreditiranja od 9,5 posto bilježi sektor države. U odnosu na kraj 2008. godine udio kredita središnje države u ukupnom portfelju banaka povećao se sa pet posto na 13,1 posto, dok se udio kredita tvrtki smanjio s 40,7% na 38,8 posto, a stanovništva s 51,7% na 44,5 posto.
>>Kamate padaju, inflacija raste – evo koliko je štednja isplativa!
