Još jednu godinu zaredom bilježimo pad BDP-a i čini se da spirala u koju smo uvučeni nezaustavljivo ide prema dolje. Državni zavod za statistiku objavio je da je gospodarstvo u zadnjem tromjesečju 2013. zabilježilo pad od 1,2 posto, što je sužavanje gospodarstva na godišnjoj razini koje je dovelo do pada od ukupno 1 posto.
Svi pokazatelji loši
Sve komponente po kojima se izračunava ukupni BDP su pale, osim državne potrošnje. Uvoz je manji, ali njegov pad nije bio dovoljan da zamijeni pad izvoza. Jako je pao robni izvoz, čak 4,1 posto, a velik pad zabilježile su i investicije. Statistika pokazuje da se ne oporavlja ni osobna potrošnja, koja je ponovno jedan posto manja u odnosu na godinu prije. Država je pak na razini godine potrošila oko 0,5 posto više nego u 2012. pa je tako jedino državna potrošnja imala pozitivan rast među pet komponenti koje čine BDP. Korak po korak, Hrvatska je od posljednje godine rasta, 2008., izgubila više od 13 posto BDP-a, a to će se, prema očekivanjima analitičara nastaviti i u 2014.
Naša je prognoza za 2014. nastavak pada BDP-a, koji će na godišnjoj razini biti 0,5 posto manji nego u 2013.
Zbog rasta poreza i pada primanja građani su od 2008. izgubili oko 15 posto standarda. To je otprilike iznos za koji se umanjio raspoloživi dohodak. Pad standarda u tekućoj godini očekuje se zbog stagnacije gospodarstva, s jedne strane, i rasta cijena i poreznih opterećenja, s druge strane, a prijetnja daljnjem urušavanju kupovne moći građana dolazi i u 2016., kada se očekuje uvođenje poreza na nekretnine i poreza na štednju.
Nema zapošljavanja
Zato u potrošnji kućanstava ne treba tražiti doprinos u oporavku gospodarstva jer, kako analitičari kažu, i da imaju što trošiti, neće to učiniti prije nego što vide prve znakove zapošljavanja, a za to je potreban rast od 2 posto. Vlada ga ne očekuje u kratkom roku.
Dapače, pri sastavljanju rebalansa snizili su prognozu rasta na 0,2 posto. To je rast samo u smislu statističke kategorije, a ne može utjecati ni na zapošljavanje niti može biti poticaj za investicije. Vlada računa da će pad potrošnje i štednju države prekriti investicije, koje će narasti 3,3 posto.
– Ima naznaka za optimizam u 2014., ali teško je očekivati rast ako za više od dva postotna poena smanjujemo javnu potrošnju, koja je u 2013. jedina pridonosila BDP-u – komentirao je Grčić ranije te istaknuo da će biti neutraliziran izvozom i investicijama. Analitičari ne vjeruju u “investicijski san” jer napominju da je i država sama odustala od velikih ulaganja kada je srezala kapitalne investicije u proračunu, ali ne odbacuju mogućnost da se statistički investicije poprave s obzirom na to da su na iznimno niskoj razini.
– Moguće je da dođe do rasta investicija s obzirom na nisku bazu i na činjenicu da su se počele uklanjati administrativne barijere ulaganjima, ali naše je predviđanje da će pad BDP-a u idućoj godini iznositi 0,5 posto jer očekujemo pad potrošnje i kod kućanstava i kod države – istaknuo je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke. Prognoze koje se “vrte” od plus 1 do minus 1 dokaz su da neće doći do promjene u kvaliteti života građana. Ekonomska znanost pokazala je da zapošljavanje počinje tek godinu dana nakon postignutog rasta od 2 posto, što Hrvatska bez reformi ili najezde domaćih ili stranih ulagača neće vidjeti ni u 2016. godini.
u ovome momentu samohvale vladajućih , sabor će morati donijeti nove parametre osobnih i poslovnih vrijednosti, kao : učinkovit - kao grčić domoljuban - kao pusić iskren - kao linić suosjećajan - kao stazić neophodan - kao milanović uspješan -ović uspješan - kao vrdoljak stručan - kao jakovina važan - kao jovanović...