Kilogram svinjske vratine za 36 kuna, a telećih rebara 33, sve je učestalija slika i u trgovačkim lancima ovih dana. Iako se tim dvjema kategorijama, u pravilu iz uvoza, obično privlače potrošači, svinjetina s kojem se donedavno neprestano “akcijalo” po cijeni od 20-ak kuna, zbog prijetnje afričke svinjske kuge koja je već desetkovala neke farme u Europi te poremećaja uzrokovanih niskim otkupnim cijenama u lanjskoj godini, očito je prošlost.
Skakanje cijena
– Odojak je trenutačno skuplji 30% nego u istom tjednu lanjske godine. Za prosječnih 25 kg lani je trebalo izdvojiti 55 eura, a kad su na tržištu niske cijene proizvođači obično pokolju krmače, što rezultira i manjom proizvodnjom svinjskog mesa. Potom, kad poraste potražnja, cijene skaču nebu pod oblake – objašnjava direktor Croatiastočara Branko Bobetić, ističući kako je skakanje cijena počela već u drugom tromjesečju ove godine. No uvoznici jako dobro prate što se događa, pa se u prvom tromjesečju, zbog niskih cijena, u RH uvezlo dvostruko više svinjetine nego u drugom – posebice za preradu. Prosječna uvozna cijena u prvom tromjesečju 2019. bila je 1,99 eura, a u drugom 2,55 eura, 28% viša.
– Nekih kategorija jednostavno nema dovoljno. Samo da bi se namirila potražnja za svinjskom vratinom te svježim carskim mesom, Hrvatskoj bi trebalo još najmanje milijun svinja – kaže Bobetić. Primjerice, njemačkim je potrošačima posve nezanimljiva vratina. Stoga je na tamošnjem tržištu, za razliku od našeg, uvijek ima viška. Kad je pak u pitanju svinjski kare ili but, tada je u pravilu riječ o domaćoj proizvodnji. No nedostaju nam ogromne količine konfekcije poput plećke bez kosti za preradu. Nemamo dovoljno špeka ni za trajne kobasice, dok je povećana i potrošnja svinjske masti, koja je opet hit – te čvaraka, koji već dosežu cijenu od 140 kn/kg. Uvoz svinjetine u prvoj polovici 2019. iznosio je tako 44.221 t, 3% više u odnosu na isto razdoblje lani – i unatoč tome što je u nas proizvedeno 37.000 t ili 6% više nego 2018.
Jeftina teletina za mase
– Od 2014. kontinuirano, pa i u prvoj polovici ove godine, uvoz svinjskog mesa veći je za više od 20% od proizvodnje domaćeg svinjskog mesa registriranog u klaonicama RH – kaže Bobetić. Izvezli smo pak oko 3228 t svinjetine što je razina istog razdoblja 2018.
Nastavlja se uvoz goveđeg mesa pa je u prvoj polovici ove godine ukupan uvoz bio cca 11.000 tona što je povećanje za 11%. Proizvodnja goveđeg mesa bila je oko 21.000 tona što je povećanje za 1% pa je udio uvoznog goveđeg mesa u odnosu na domaću proizvodnju veći od 50%. Jedno što je izvoz veći za 14%, ukupno 3672 tone, zahvaljujući izvozu milanskog reza i drugih boljih kategorija, poglavito za talijansko tržište gdje postiže veće cijene nego u Hrvatskoj. Uvozimo pak jeftine prednje teleće četvrti kojih se mesne velesile poput Nizozemske rješavaju po izuzetno niskim cijenama, samo da ih prodaju. Zahvaljujući niskim cijenama uvozne teletine (koja je zapravo mlada junetina!) Hrvati je troše dvostruko više od EU prosjeka, 2,5 kg u odnosu na 1,20 kg godišnje u EU28.
Raste i uvoz mesa peradi. U prvoj polovici ove godine uvezli smo 11.771 tona što je povećanje za 8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uvoz pilećeg mesa bio je veći za 9%, a purećeg 11%. Ukupno zaklane peradi u klaonicama RH bilo je u količini od 33.000 t, 2% više u odnosu na prvu polovicu 2018., dok izvoz od oko 3825 t stagnira. Ukupna vrijednost uvoza svih vrsta mesa bila je cca 175 mil. eura, oko 13 mil. eura više nego u istom razdoblju lani, dok je vrijednost izvoza svih vrsta mesa bila oko 40 mil. eura, 6 mil. eura više.
cijene namirnica, nekretnina, režija i stanirina postale više nego u zapadnoeuropskim metropolama, a plaće na nivou bugarskih i rumunjskih selendri. hvala vladi RH.