U "slučaju švicarac" Hrvatskoj udruzi banaka njezine su najveće članice prepustile ulogu gromobrana, a kovitlac sage o konverziji kredita u toj valuti na kraju je rezultirao i promjenom prvog čovjeka HUB-a. Na mjestu njegova direktora odnedavno je Zdenko Adrović. Razgovarali smo s njim o programskim planovima i pogledima na ključna pitanja za bankarski sektor, ali i gospodarstvo u cjelini.
Koliko '"slučaj švicarac", koji i dalje natkriljuje druge teme vezane uz banke, utječe na početak vašeg mandata?
Ta tema lagano izlazi iz fokusa HUB-a. Donošenjem zakona koji definira konverziju tih kredita i realizacijom konverzije koja se odvija ta tema polako prelazi u domenu prava, ali ne onoga koji regulira odnos banaka i klijenata, nego banaka investitora i države. Klijenti mogu biti mirni, a vlasnici banaka sigurno će pravnim instrumentima pokušati dokazati da su im kao investitorima narušena temeljna prava.
Dakle, i vaša saznanja idu u smjeru tužbi, tj. arbitražnih postupaka matičnih banaka?
Da, već postoje najave da su neka pisma krenula prema arbitražnom postupku zbog jednostranih poteza kojima se narušavaju bilateralni ugovori i bitno mijenjaju uvjeti poslovanja, čime su bankama naneseni značajni gubici. Vrijeme će pokazati tko je u pravu, no pravne dvojbe treba ostaviti stručnjacima za to područje. HUB je stajališta da se treba okrenuti budućnosti, obnovi dijaloga i pitanjima kako banke najbolje mogu poduprijeti rast, za što je pak preduvjet stabilan i snažan bankovni sustav.
Kako ste posložili prioritete aktivnosti u idućoj godini?
Uz podizanje narušene reputacije i povjerenja u bankarski sustav te uspostavu kvalitetnog dijaloga sa svim dionicima, jedna od suštinski važnih zadaća nam je otvaranje pitanja vezanih uz pravnu sigurnost poslovanja, uključujući i zakone koji će doći na red formiranjem nove vlade. Uz to promovirat ćemo savjesne i profesionalne kriterije na svim razinama s posebnim naglaskom na jasnu i razumnu regulativu.
Čini se da vas najviše žulja regulativa?
U posljednjih nekoliko godina bankarski je sektor doživio nekoliko regulatornih udara, počevši od Zakona o predstečajnim nagodbama pa do intervencija u Zakon o potrošačkom kreditiranju. Banke su kao vjerovnici pritom pretrpjele značajne gubitke. Vlast je izašla izvan normalnog konteksta zaštite vjerovnika, a pokazalo se i da modelom konverzije nisu zaštićeni najugroženiji. U svakom društvu poželjno je da postoji ravnoteža između zaštite vjerovnika i dužnika. Nama se čini da se u tom posljednjem razdoblju klatno jako nagnulo zaštiti dužnika. Vi danas kao vjerovnik ne možete instrumentima koje imate u normalnom, razumnom roku naplatiti svoja potraživanja. To je loše za svako društvo, pa i za Hrvatsku, ponajprije u smislu pretpostavki za održiv rast. U tom smjeru pokušat ćemo djelovati.
Kako konkretno?
Namjeravamo staviti na stol više zakona koji reguliraju ta pitanja i početi razgovore s budućom vladom. Uz ostalo, to su zakoni koji reguliraju ovrhe i omogućavaju da se naplata protegne godinama. Nadamo se da ćemo relativno brzo dobiti sugovornike, da će se Sabor i Vlada formirati što prije. To je važno i zato što kreditne agencije već polako kucaju na vrata. Ostaje nadati se da će sa svojim analizama o Hrvatskoj pričekati jer sad nemamo ni proračun. Banke imaju stručnost i možemo pomoći i Vladi da pomakne stvari prema naprijed.
EK se još pokazuje strpljivim.
EK je dosad zapravo stalno pokazivao razumijevanje, jedino ne znamo koliko je to dobro. Jer, odgađanje rješavanja problema nama ne odgovara. Ne mislim samo na banke i HUB, već na cijelu državu. Nakon ubrzanja rasta koji nam se dogodio u posljednja dva kvartala, pruža nam se šansa da nam se donošenjem fiskalno odgovornog proračuna poklope dvije pozitivne stvari koje bi mogle biti solidna osnovica za daljnji rast, za izbjegavanje dodatnog sniženja rejtinga, a potom i rad na njegovu povećanju. Ne smijemo smetnuti s uma da će država i 2016. u namirenju potreba financiranja morati ići na međunarodno tržište kapitala, jer domaćeg novca u tolikoj mjeri kolike su potrebe jednostavno nema.
Kod domaćih izvora financiranja zaoštrit će se i propisi EU?
Sad su međunarodni propisi takvi da plasmani banaka državi ne "troše" kapital banaka, ali s novim pravilima to će se u dogledno vrijeme promijeniti jer nova pravila predviđaju i razlikovanje rizičnosti prema kreditnom rejtingu. To stavlja drukčije svjetlo na kreditiranje države, posebice ima li se u vidu da je izloženost domaćih banaka državi već visoka. Banke će i dalje osiguravati nastavak urednog financiranja države, ali za povećanja, bojim se, nema prostora.
Iz HNB-a već stižu najave poticanja kreditiranja gospodarstva?
O tehničkim rješenjima koja ne bi bila prijetnja financijskoj stabilnosti treba razgovarati. Tako se pozdravlja i ohrabrujuća najava guvernera Vujčića o uvođenju tzv. strukturnih operacija za dugoročnije financiranje banaka, kojima bi se omogućilo da se u duljem razdoblju više kuna pusti u optjecaj. Iako to ne mijenja tezu da su dometi monetarne politike ograničeni, smatramo da je to potez u dobrom smjeru. No, uvijek treba imati na umu da te kune koštaju.
Je li devetomjesečni gubitak banaka od 4,5 mlrd. kn na tragu 8 mlrd. očekivanog troška konverzije?
Stvarni trošak pokazat će se na kraju godine. Formiranje rezervi radi se na temelju procjena, a tek zaključivanjem svakog pojedinačnog ugovora dobit će se pravo stanje. Moguća su odstupanja, ali dosadašnje procjene o približno osam milijardi i dalje stoje.
Kakva su očekivanja kad je riječ o financiranju poduzeća?
Veće kompanije koje imaju najbolje performanse i kvalitetniji financijski menadžment već pojačano izlaze van i svoje potrebe podmiruju s inobankama. Tako će biti i ubuduće jer im je to jeftinije, uz ostalo zbog većeg regulatornog troška. A slijedi dodatno povećanje. U novi državni sanacijski fond banke će morati uplatiti oko 175 milijuna kuna. I to će sve zapravo otići u sanaciju Jadranske banke, što znači da 2016. godine taj fond opet punimo od nule. U situaciji niskih kamatnih stopa to je velik trošak.
>>Zdenko Adrović novi direktor HUB-a
>>Zoran Bohaček odlazi s čelne pozicije HUB-a, dolazi Zdenko Adrović
Covjek je u pravu, ali ne direktno, vec indirektno, tko to moze shvatiti. Cinjenica je da se ovdje zakoni donose pred izbore i nitko ne stiti nikoga, a ponajmanje ulagace. Zato i nema ulaganja i sve je manje radnih mjesta.. I nece ovu avanturu banke platiti, vec svi porezni obveznici, jer postoje zakoni, a zakoni nisu retroaktivni kako to Lalovac i Zoki misle. Nece biti devalvacije, ako to netko misli, jer bi tada javni dug porastao u nebesa, a dobitak nikakav, jer vecinu toga uvozimo, a manje izvozimo. Vec novi porezi, nameti i ostali. naravno i place bi realno pale, tako da bi duznici dosli na isto, a oni niti luk jeli niti mirisali prosli najgore.... Na kraju bi i jedni i drugi ostali kratkoga....