Hrvatska je u ponedjeljak prodala obveznice u ukupnom iznosu od 1,25 milijardi eura uz kamatu od 3,18 posto. Analitičari su očekivali zaduženje po cijeni od 3,3 posto, a ulagači su na početku dana tražili čak 3,5 posto kamate na hrvatski dug. Ministar financija Zdravko Marić rušio je kamatu dva puta do konačnih 3,18 posto, odnosno na 230 baznih poena iznad mid-swapa. Obveznica je izdana na rok od deset godina.
Izvrsna je vijest to za Hrvatsku jer se unatoč lošim okolnostima uspjela zadužiti relativno povoljno. Neizvjesnost parlamentarnih izbora koji čekaju Nizozemsku u srijedu, kao i činjenica da je nekoliko zemalja već realiziralo zaduženje na europskom tržištu nisu išle naruku Mariću, ali potvrđivanje stabilnih izgleda za kreditni rejting od sve tri bonitetne kuće i smanjenje deficita proračuna na 1,2 posto BDP-a svakako jest.
Interes ulagača u dug velik
Ministar Marić iznio je da će se izdati oko 1,5 milijardi eura novog duga kako bi se otplatile dolarske obveznice koje na naplatu dolaze u travnju, ali se odlučio na manje izdanje. S druge strane, interes za hrvatski dug bio je visok i ulagači su u knjigu obveznica upisali oko 2,75 milijardi eura ponuda. Iako je cijena duga blago narasla u odnosu na obveznice iz 2015. koje su se prodale uz kupon od 3 posto, nove obveznice na deset godina poprilično su povoljne jer je cijena niža od one koju u ovom trenutku plaćaju Mađarska, Poljska i Portugal čiji su prinosi na obveznice prošli tjedan rasli prema vrijednostima od 4 posto. Češka i Slovačka imaju privilegij zaduživanja uz kamatu nižu od 0,8 posto, ali su i slabo zadužene.
Pokriva se skupi Linićev dug
Novim zaduženjem otplatit će se dolarske obveznice izdana u 2012., na koje se platila dvostruko viša kamata. Tada je ministar financija Slavko Linić za posudbu na pet godina platio kamatu od 6,25 posto što je najviša kamata koju je Hrvatska uopće platila na petogodišnje izdanje. Krajem godine stiže još jedno izdanje obveznica na naplatu pa do kraja studenog država mora vratiti četiri milijarde kuna domaćim ulagačima u dug. Ako se nastavi rast gospodarstva i redukcija državne potrošnje, do tada bi kamata mogla dodatno pasti, što znači i znatne uštede u proračunu na poziciji kamata.
>> Država u rujnu 2016. bila na pozitivnoj nuli
Hahaha, dok se ističu jako bitne teme poput poljudskog huligana ili iskapanja kostiju iz rata prije 70 godina, sasvim u zapećku prolazi tema o novom zaduženju od preko 11 milijardi kuna radi otplate tekućeg dugovanja. Ma bravo...