Od rujna je Zavod za zapošljavanje aktivirao niz mjera iz programa za poticanje zapošljavanja jer mu je iz proračuna doznačeno dodatnih 65 milijuna kuna. Uz javne radove, HZZ je pokrenuo i niz programa dodatnog obrazovanja i stručnog osposobljavanja nezaposlenih koji su izazvali sumnjičavost dijela nezaposlenih.
Instrument osiguranja
Od osoba kojima je HZZ ponudio da sudjeluju u dvomjesečnom obrazovnom programu zatraženo je da kod javnog bilježnika potpišu bjanko zadužnicu na 50 tisuća kuna da će u slučaju odustajanja od programa ili odbijanja zaposlenja vratiti uloženi novac.
– Zar 40-satni tečaj za operatora stoji 50 tisuća kuna? – zapitao je naš sugovornik koji je odbio potpisati bjanko zadužnicu u strahu da ga poslije ne bi teretili za toliki novac. Zavod za zapošljavanje odgovora da osposobljavanja CNC operatera ne stoji državu 50 nego oko 15 tisuća kuna po osobi, a kako su oni korisnici sredstava državnog proračuna, dužni su od svakog korisnika zatražiti instrumente osiguranja naplate potraživanja.
– Ako je vrijednost ugovorenih aktivnosti veća od 10.000 kuna, pravilo je da se dostavlja zadužnica na vrijednost od 50.000 kuna – odgovaraju u Zavodu koji je tijekom rujna u svoje obrazovne programe uključio 1552 nezaposlene osobe. Nije nam poznato koliko je nezaposlenih odbilo potpisati bjanko zadužnicu, ali prema zakonu, HZZ može sve takve brisati iz svoje evidencije, što su, sudeći prema velikom broju izbrisanih, i činili.
– Osposobljavanje za CNC operatore prosječno po polazniku stoji 15.000 kuna. Ono obuhvaća cijenu obrazovanja koja se isplaćuje obrazovnoj ustanovi, zatim naknadu od 1600 kuna mjesečno i trošak prijevoza koji se isplaćuje polazniku, zatim cijenu osiguranja po propisima HZMO-a od 134 kn mjesečno i trošak liječničkog pregleda ili specijalističkog pregleda koji je propisan za pojedina zanimanja – navode na burzi. Iz toga proizlazi da je cijena 40-satnog tečaja 10-tak tisuća kuna, a ostalo su popratni troškovi. Budući da se kod potpisa ugovora unaprijed ne zna iznos koji će se tražiti za povrat u slučaju kršenja ugovornih obveza, bjanko zadužnica ispunjava se na veći iznos, ali se potražuje potrošena svota.
Premalo za sve
Hrvatska je na početku godine izdvojila 170 milijuna kuna za aktivne mjere zapošljavanja te u rujnu još 65 milijuna kuna, što je, mjereno udjelom u BDP-u, 0,75 posto i među najnižim je svotama koje se za tu namjenu izdvajaju u Europi. Druge tranzicijske zemlje u aktivne mjere izdvajaju 2 do 3 posto BDP-a. Stručnjaci podržavaju usmjeravanje državnih sredstava prema rizičnim skupinama nezaposlenih: starijima, dugotrajno nezaposlenima, invalidima i slično, kao i ulaganja u obrazovanje nezaposlenih, ali uvijek su ta sredstva bila mala i ograničena na samo 2 posto nezaposlenih. Tek je ove jeseni Vlada izdvojila dodatna sredstva kako bi u predizborno vrijeme smanjila broj nezaposlenih u evidenciji burze.
da,njima je najlepse,piju,jedu,h**u se,trose lovu po casinima i automat klubovima,a mi radim za njih....jebla vas demokracija....