O cijenama aerodromskih usluga, poslovnim rezultatima Zračne luke
Zagreb, novom terminalu, ali i najavama o njegovoj smjeni, razgovarali
smo s Boškom Matkovićem, direktorom aerodroma.
• Iz Croatia Airlinesa traže da se,
među ostalima, snizi cijena aerodromske usluge? Je li taj zahtjev
opravdan i hoće li se u tom segmentu razbiti monopol?
- Cijene aerodromskih usluga određene su cjenikom koji je potvrdila
međunarodna agencija MITA i on se nije mijenjao od 2004.. U tom cjeniku
postoje četiri usluge koje plaćaju aviokompanije. Poslovna logika nam
nalaže da o konkretnim ugovorima s pojedinom kompanijom ne polemiziramo
javno, ali, zbog opetovanog pritiska iz CA, ovom prilikom bih ipak
obznanio da CA od toga dvije usluge uopće ne plaća, a na druge dvije
ima znatan popust koji se temelji na opsegu prometa.
Napominjem da je ZL Zagreb domicilna baza avionima CA i da smo jedina
ZL u RH, ali i u okruženju, koja radi 24 sata. To omogućuje
zrakoplovima CA da se, bez obzira na dnevna kašnjenja, vraćaju u
Zagreb, što im štedi troškove noćenja zrakoplova i posada na vanjskim
aerodromima. S druge strane, spremni su nastaviti jutarnji red
letenja bez ikakvih teškoća. Za ZL to znači više radnika, skuplju
cijenu rada noću, troškove energenata, itd.
• Koliki je prihod zračne luke od naplate aerodromskih usluga CA?
- On iznosi 128 milijuna kuna, što na rashode CA koji su veći od 1,7 milijardi kuna iznosi oko 7%.
• Kakvi su poslovni rezultati Zračne luke Zagreb za 2008. godinu?
- Rezultati poslovanja u 2008. najbolji su u povijesti Zračne luke
Zagreb. Imali smo rekordan broj putnika od 2,2 milijuna, što je 10%
više nego 2007..
Dobit je nakon oporezivanja 37,37 milijuna kuna u matičnom poduzeću, te
12,96 u ZL Trgovina i 0,49 milijuna u ZL Ugostiteljstvo, u što nije
ubrojen utuženi iznos u sporu s CA. Ukupno je to 435,83 milijuna kuna
prihoda uz dobit od 50,81 milijun, nakon oporezivanja, što je
konsolidirano uz eliminacije 364,51 milijuna kuna prihoda i 40,15
milijuna dobiti. Tvrtka ima nultu kreditnu zaduženost i depozit u
bankama koji s ovom dobiti iznosi otprilike 30 milijuna eura.
• Bez obzira što ZLZ dobro posluje, u
novinarskim krugovima čuju najave o skoroj izvanrednoj skupštini
ZLZ-a na kojoj će se odlučivati o vašoj smjeni?
- U karijeri čelnih ljudi postoje i situacije kada moraju pokazati i
osobine snalaženja u nepovoljnim situacijama i pronalaziti rješenja za
svoje poduzeće ili sebe osobno. Jasno mi je da je ZLZ nakon godina
predanog rada na dugoročnoj strategiji, razvoju enormnog potencijala i
preobrazbe u vrlo uspješno poduzeće, postao veliki izazov.
Skupština nije sazvana, ali mogućnost moje smjene uistinu postoji. O
tome odlučuju vlasnici. Država ima 55% udjela i s natpolovičnom većinom
može smijeniti ili postaviti direktora.
Naravno, Grad Zagreb, kao drugi po udjelu sa 35% i kao partner državi u
projektu novog terminala, mora imati utjecaja u donošenju tako važne
odluke.
Ako se želi postići boljitak u hrvatskom civilnom zrakoplovstvu,
sigurno je da je Zračna luka Zagreb zadnje mjesto za početak
pospremanja.
Ja stojim iza svog rada i kao profesionalac vjerujem da su rezultati,
vizija, predanost poslu, pobjednički mentalitet, radni moral i
odnos prema radnicima i vlasnicima glavni atributi i oslonci moje
karijere.
• Kakva je bila financijska situacija ZLZ-a kada ste prije osam godina preuzeli aerodrom?
- ZLZ je tada imao 70 milijuna kuna gubitka u matičnom poduzeću i u
tvrtki kćeri Ugostiteljstvo te veliku kreditnu zaduženost. Bili smo
podinvestirani s ozbiljnim zaostatkom u infrastrukturi i opremi. Minusi
su već odavno sanirani i krediti vraćeni, dok smo tijekom ovih godina
investirali 276 milijuna kuna. Nagodbom s Inom riješili smo
veliki dug koji se sa 17 milijuna tadašnjih DEM zbog kamata primakao u
trenutku nagodbe na 25 milijuna eura.
RAZGOVOR Boško Matković tvrdi da je tvrtku oslobodio od kredita
