Taman kad je DVD uspješno i nepovratno zamijenio VHS, tehnološki je napredak doveo do toga da i DVD čeka odlazak u ropotarnicu povijesti. Premda bi cinici rekli da je DVD-u odzvonilo onoga dana kad je norveški tinejdžer Jon Lech Johansen otkrio kako se uklanja zaštita protiv kopiranja DVD-a i tako omogućio da svatko na računalu može presnimavati DVD-e, pravi razlog za novu smjenu generacija jest HDTV.
Televizija visoke razlučivosti koju će već ove godine uvesti brojne europske TV kuće, a jednog dana to će morati i HTV, pruža daleko bolju kvalitetu slike ne samo od današnje televizije nego i od DVD-a. Stoga je bilo nužno osmisliti novi standard koji će ponovno ponuditi sve one prednosti koje su DVD učinili tako popularnim: omogućiti reprodukciju filmova koji će izgledati barem jednako dobro kao (HD)TV program, omogućiti snimanje TV programa bez gubitka kvalitete i usput ponuditi korisnicima računala medij na koji će moći spremiti golemu količinu podataka. Sve će to postati moguće zahvaljujući tehnološkom napretku kojeg donosi plava laserska zraka; njezina kraća valna duljina u odnosu na crvenu (koja se koristi kod DVD-a) omogućit će spremanje puno više podataka ili videa na disk veličine DVD-a/CD-a.
No dok su se kod DVD-a industrijski giganti uspjeli usuglasiti oko zajedničkog standarda, ovaj put nisu. Jedna grupa, predvođena Sonyjem i Panasonicom, gura svoj standard nazvan Blu-ray, a druga grupa, predvođena Toshibom i NEC-om, konkurentski format nazvan HD-DVD. Oba će se standarda pojaviti na tržištu tijekom ove godine, kada će doći do novog rata formata nalik na sukob VHS-a i Bete. I premda mnogi tvrde da će pričekati da se sukob razriješi, jer tek nakon toga će oprema i diskovi pojeftiniti i postati sveprisutni, bit će teško odoljeti savršenoj slici i golemom kapacitetu koje omogućuje plava laserska zraka. I Blu-ray i HD-DVD nude slične mogućnosti: na disk će se moći snimiti nešto više od dva sata HDTV programa (ili videa HD kvalitete) ili gotovo osam sati videa DVD kvalitete ili barem 25 GB podataka. Blu-ray ima nešto više pristalica među proizvođačima opreme i holivudskim studijima, dok je prednost HD-DVD-a u tome što se manje razlikuje od DVD-a; stoga će filmovi i uređaji biti jeftiniji i ranije će se pojaviti na tržištu.
Prva dva HD-DVD playera (snimači će se pojaviti poslije) izdat će Toshiba na američkom tržištu već u ožujku, a u isto vrijeme bi trebali izaći i prvi HD-DVD filmovi. Premda nitko ne govori kada ćemo u Europi moći kupiti HD-DVD, očekuje se da bi se to moglo dogoditi u prvoj polovici ove godine; tada će francuski Studio Canal+ izdati prvu kolekciju europskih filmova na novom mediju. Za travanj je Samsung najavio izlazak prvog Blu-ray uređaja, također isprva na američkom tržištu, a do ljeta će ga izdati i Sony, Pioneer, Panasonic i ostali.
Najprije na računalu
Već u ožujku na europsko tržište stiže prvi računalni HD-DVD snimač, NEC HR-1100A koji može snimati na “obične” HD-DVD medije kapaciteta 15 GB ili na dvoslojne medije kapaciteta 30 GB. Toshiba je najavila prijenosno računalo s ugrađenim HD-DVD uređajem, no nije objavila njegove mogućnosti, datum izlaska i oznaku modela. To će vjerojatno biti sredinom godine pa će korisnici PC-a moći uživati u blagodatima nove tehnologije prije ljubitelja filmova.
