Rođen je 12. prosinca 1936. u Zagrebu gdje je na Pravnom fakultetu 1960. diplomirao. Od 1961. do 1963. radio je na ondašnjem Kotarskome sudu u Jastrebarskom - Okružnome sudu u Zagrebu i Višem privrednom sudu Hrvatske u Zagrebu kao sudski pripravnik.
Godine 1963. Počeo je raditi kao asistent na Pravnom fakultetu, docent je postao 1973. kada je doktorirao, pa izvanredni profesor 1978. godine, a 1981. Postaje redoviti profesor i predstojnik Katedre za trgovačko pravo.
Sačuvan je transkript o svjedočenju pravnog stručnjaka Barbića o tome kako je Miroslavu Krleži pomogao napisati oporuku. Barbić opisuje zanimljivu utrku sa zakonskim rokovima zbog Krležine posljednje volje koja je bila "zanimljiva" i politici. On je bio pravni savjetnik u sastavljanju darovnog ugovora o ostavštini Miroslava Krleže Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
U godinama prije demokratskih promjena bio je predsjednik Predsjedništva Saveza pravnika u privredi Jugoslavije.
Kad je Ante Marković 1989. postao savezni premijer, zbog gospodarske krize morao je srušiti Zakon o udruženom radu (ZUR), kako bi privatni ulagači mogi investirati u posrnulo gospodarstvo.
Amandmane na promjene Ustava osmislio je Nikša Barbić, kojeg je angažirao Marković, ubacivši riječ kapital. Tako je srušen Zakon o udruženom radu (ZUR), koji nije priznavao imovinu.
Rušenje ZUR-a izazvalo je unutar SKJ i u saveznim institucijama veliku napetost. No, kako je država bila u velikoj gospodarskoj krizi dogmati su se povukli, a Barbić nije završio u zatvoru.
Barbić je pred kraje SFRJ bio i autor saveznog Zakona o društvenom kapitalu i Zakon o vrijednosnim papirima iz 1990. , koji su još prije raspada Jugoslavije otvorili put za pretvorbu i privatizaciju. Prema zakonima koje je Barbić osmislio za vrijeme vladavine Ante Markovića pretvorene i privatizirane Tvornica duhana Rovinj (TDR) i Zagrebačka banka.
Zakonsku osnovu za pretvorbu odnosno privatizaciju u RH opet je pripremao akademik Jakša Barbić, zajedno s timom eksperata.
Na blagdan sv. Jure, 23. Travnja 1991., Sabor je donio Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća.
Barbić je autor i hrvatskog Zakona o trgovačkim društvima s kraja 1993., a koji je stupio na snagu 1. siječnja 1995.
Bio je dekan Pravnog fakulteta od 1993. Do 1997. Za vanjskog člana HAZU , Razreda za društvene znanosti, izabran je 2002., a za redovitoga člana dvije godine poslije.
Potpredsjednik HAZU-a je od početka 2011. Na čelu je Znanstvenoga vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava.
Kao povremeni sudac surađivao je u vrijeme komunizma s Višim privrednim sudom Hrvatske u Zagrebu, a potom s Visokim trgovačkim sudom RH u Zagrebu.
Član je Predsjedništva i arbitar Stalnog izbranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Dosad je arbitrirao u brojnim sporovima u domaćim i međunarodnim trgovačkim arbitražama. Na listi je arbitara Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.
U travnju 2004. uručena mu je nagrada HAZU za 2003. za znanstveno djelo Pravo društava, knjiga I., II. i III., koje je znanstveni doprinos od trajne vrijednosti za Republiku Hrvatsku.
Vlasnik je Priznanja za doprinos razvoju i djelovanju privrednog sudstva 1979., Priznanja s plaketom tadašnje Privredne komore Zagreb i Nagrade za životno djelo Hrvatskog udruženja managera Croma za 2005. Za zasluge u znanosti odlikovan je redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
Bio je od 2002. član, a sada je zamjenik predsjednika Nadzornoga odbora Zagrebačke banke, kao i od 2003. predsjednik Nadzornog odbora Sunčanaoga Hvara d.d.
Danas se u javnosti, ali i po sudovima i u političkim vodama povlače optužbe pojedinaca i udruga da je upravo Jakša Barbić, kao "otac hrvatske privatizacije" , na čelu bankarskog lobija s Franjom Lukovićem, Marijanom Hanžekovićem i drugima, koji su zakinuli osnivače Zagrebačke banke.
Čim sam pročitao da je dotični nešto muljao sa Franjom Lukovićem i Marijanom Hanžekovićem, pao mi je mrak na oči i znam koloko je sati.