Ekonomist, umirovljeni sveučilišni profesor, bivši ministar financija

Mato Crkvenac

'15.11.2011. Zagreb -  Mato Crkvenac, sveucilisni profesor, ekonomist, bivsi ministar financija. Photo: Marko Prpic/PIXSELL'
Foto: 'Marko Prpic/PIXSELL'
1/4
01.12.2016.
u 00:00

Po završetku studiranja 1968. zaposlio se u Republičkom zavodu za planiranje, a 1973. postao direktor sektora Republičkog zavoda za privredna kretanja i ekonomsku politiku. Osnivač je i aktaulni direktor Razvojnog foruma Zagreb, centra za ekonomska istraživanja te suosnivač HR foruma, koji okupljaju dio ekonomske i financije struke radi analiza i promišljanja suvremene hrvatske stvarnosti.

Mato Crkvenac,  umirovljenik od 2008., bivši je ministar dužnosnik komunističke Hrvatske te ministar financija u vladi Ivice Račana,  sveučilišni profesor koji je rođen 20. veljače 1945. u selu Donja Petrička, u općini Ivanska kod Bjelovara, od oca Ivana, koji je bio domobran, i majke Milke, rođene Vuksan. Kršten je u župnoj crkvi u Samarici.

U mjesnoj školi završio je niže, a u Mikloušu Donjem kod Čazme  više razrede osnovne. Srednju je zavšio u Karlovcu. Studirao je u Zagrebu na Ekonomskom fakultetu i diplomirao 1968. godine. U Beogradu je pet godina ksnije, na Institutu ekonomskih znanosti, završio poslijediplomski studij, a mentor mu je bio prof. dr. Branko Horvat. U Zagrebu je, na Ekonomskom fakultetu, doktorirao 1978. pod mentorstvom prof. dr. Jakova Sirotkovića, svojedobno potpredsjednika jugoslavenske, a tada predsjednika hrvatske vlade te proh. dr. Vladimira Stipetića.

Po završetku studiranja 1968. zaposlio se u Republičkom zavodu za planiranje, a 1973. postao direktor sektora Republičkog zavoda za privredna kretanja i ekonomsku politiku.

Godine 1978. , kada je stekao doktorsku titulu, postao je generalni direktor Republičkog zavoda za planiranje, a s tom funkcijom i član Izvršnog vijeća Sabora Scijalističke republike Hrvatske, odnosno Hrvatske vlade.

Zastupnik i potpredsjednik Sabora SRH postao je 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu radio je i u stalnom i u dopunskom radnom odnosu - od1973. godine bio je asistent i znanstveni asistent, 1983. izabran je za docenta, a 1987. za izvarednog profesora te 1991. godine u zvanje redovitog profesora.

'15.11.2011. Zagreb -  Mato Crkvenac, sveucilisni profesor, ekonomist, bivsi ministar financija. Photo: Marko Prpic/PIXSELL'
1/4

Godine 2000., u koju je ušao i kao predsjednik Skupštine Hrvatske lutrije, pojavio se na zajedničkoj izbornoj listi SDP-a i HSLS-a u 7. izbornoj jedinici, a potom u Račanovoj vladi imenovan ministrom financija. Tu je dzžnost obavljao do 2004. godine.

U 2000. bio je predstavnik Vlade RH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, slijedeće godine predsjednik Povjerenstva za besplatnu dodjelu oduzete ili ustupljene strane robe, a 2002. član Predsjedništva SDP-a. Bio je član i neko vrijeme Predsjednik Glavnog odbora SDP-a.

Godine 2003. opet je na izborima, ovaj puta na stranačkoj listi SDP-a u istoj – 7. izbornoj jedinici, pa je od 2004. do 2007. godine zastupnik u Hrvatskom saboru. Bio je član Odbora za financije i državni proračun, Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu i zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU.

Osnivač je i aktaulni direktor Razvojnog foruma Zagreb, centra za ekonomska istraživanja te suosnivač HR foruma, koji okupljaju dio ekonomske i financije struke radi analiza i promišljanja suvremene hrvatske stvarnosti. U penziji nije mirovao, pa su brojne njegove aktivnosti u istraživanjima, u koncipiranju razvoja industrije za zaštitu okoliša, projektima obnovljive energije, proizvodnji hrane, u informatičkom projektu unapređenja sustava poslovanja i nabave, razvoju kontinentalnog turizma..

Pokrenuo je i bio i glavni urednik časopisa Planiranja, u razdoblju od 1982. do 1985. i časopisa Poslovna alaliza/Business Reviey od 1993. do 1997. godine, kao i član redakcije Ekonomskog pregleda, glavnog i međunarodno priznatog znanstvenog glasnika Hrvatske.

Politika privrednog razvoja i proizvodna orijentacija knjiga je za koju je dobio prvu nagradu Ekonomskog fakulteta Zagreb za znanstveni rad 1985.godine. Osam godina kasnije – 1993. za knjigu Ekonomika industrija i gospodarski razvoj Hrvatske također je nagrađen.

Bio je predsjednik nadzornih i član odbora brojnih hrvatskih poduzeća, banaka i osiguravajućih tvrtki.

Od 2000. do 2006. je vlasnik tvrtke C.T. - Poslovne informacije d.o.o.

U ožujku 2012. bio je izabran za predsjednika Nadzornog odbora ZG holdinga. Istodobno je s mladim ekonomistom Milanom Deskarom Škrbićem ušao u završnicu svog najvećeg poslovnog projekta otkad je napustio politiku - Local Business Environment (LBE) Croatia. Njime želi u desetke hrvatskih gradova i općina konačno mogao ozbiljnije privući domaće i strane investitore.

Riječ je o višejezičnom portalu, s aktualnim podacima o svim investicijskim natječajima, fiskalnim i administrativnim osobitostima, , pogodnostima, kontaktima lokalnih dužnosnika kojima se investitori mogu obratiti...

Taj projekt bio je potaknut izvrsnim kritikama potkraj 2011., za predstavljanja na Global Youth Entrepreneurhip Summitu u Istanbulu, organiziranom pod pokroviteljstvom Baracka Obame.

Dr. Mato Crkvenac bio mentor za magisterij sada bivšem hrvatskom guverneru Željku Rohatinskom, kao i za njegov doktorat s tezom Vremenska dimenzija ekonomske aktivnosti društva. On ga je i zaposlio u tadašnjem Republičkom zavodu za planiranje.

Crkvenac je „krivac“ za još jednu karijeru  – ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića u Milanovićevoj vladu. Kada se taj mladić iskazao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pozvao ga je Crkvenac za demonstratora, a potkraj treće godine studija Zmajlović je dobio stipendiju za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču.

Mato Crkvenac u braku s Fanikom ima dva sina - Berislava i Dinka. Oba su, kao i njegove snahe, inženjeri elektrotehnike, računarstva i strojarstva te rade u struci.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije