JESMO LI SMETLIŠTE EUROPE

Lošija roba za samoposluge istoka Europe?

Trgovina
Foto: DW
03.03.2017.
u 22:35

Građanima s istoka EU-a se ne nude isti proizvodi kao na Zapadu, a i kvaliteta je - mnogo niža.

Čelnici zemalja Višegradske skupine su uvjereni: njihovim građanima se nude isti proizvodi kao na Zapadu, a i kvaliteta je - mnogo niža. Zato traže i od EU-a da intervenira zbog takve diskriminacije u trgovini.

"Da li smo mi smetlište Europe? Zašto se nama isporučuju lošiji proizvodi od onih koji se nude Nijemcima ili Austrijancima?" Takve i slične optužbe se mogu ovih dana vidjeti u medijima Češke i Slovačke. Potrošači više ne vjeruju da su na njihovim policama trgovina doista "pravi" proizvodi.

To je postao i politički problem: slovački premijer Robert Fico je napao multinacionalne kompanije, tvrdeći kako je „neprihvatljivo" da u postkomunističke zemlje dolaze proizvodi iste marke, ali lošijeg sadržaja nego u zapadnoj Europi. Takva praksa je, kazao je, „ponižavajuća".

To je bila i tema sastanka Višegradske skupine održane u Varšavi ovog tjedna, jer nadzorne službe u tim državama su doista utvrdile razlike u kvaliteti. Mađarski ured za nadzor kvalitete hrane je analizirao 24 proizvoda koji se prodaju i u Mađarskoj i u susjednoj Austriji - i utvrdio značajne razlike u kvaliteti. Čokoladni namaz Nutella je u Austriji puno više kremasta, austrijska Coca Cola je bogatijeg okusa, čak su i austrijske napolitanke u Mađarskoj manje prhke.

I Ministarstvo poljoprivrede Slovačke je provelo slično istraživanje i utvrdilo da u polovici ispitanih proizvoda istog naziva i proizvođača doista postoji razlika u sastavu i udjelu kvalitetnih sastojaka kao što su meso ili sir, ali zato je i razlika u količini aditiva, konzervansa i čak i količine koja je pakirana.

I u Češkoj su analizirali takve proizvode i otkrili da se na primjer napitak Sprite koncerna Coca Cola za njemačko tržište zaslađuje "pravim" šećerom, ali za Čehe se zaslađuje glukozom i aspartamom. Zato je i češki ministar poljoprivrede Marian Jurečka srdito pitao, da li su oni "smetlište Europe". Češki premijer Bohuslav Sobotka zato tvrdi: "U EU-u smije biti samo jedna razina kvalitete za sve građane, i to najviša."

Građani "novih" članica zato već odavno radije kupuju na Zapadu, tvrdeći da je tamo roba veće kvalitete. To se ne odnosi samo na prehrambene proizvode nego imaju dojam i da, na primjer, prašak za pranje rublja istog proizvođača "bolje pere" ako je sa Zapada. Reakcije proizvođača su različite: neki, poput proizvođača austrijskih napolitanki, kategorički tvrde da je receptura potpuno identična i da se svugdje prodaje identičan proizvod.

Drugi proizvođači upozoravaju kako to nije tako jednostavan problem. Zemlje istoka Europe je također rasrdilo što je opet kod čokoladnog namaza Nutella namijenjenog za njemačko tržište najveći udio kakaovca.

To je utvrdio češki magazin za potrošače „DTest" koji je usporedio Nutelle kupljene u Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i Sloveniji. Ali kod subjektivne analize, dakle, kada su kušali pojedine uzorke, komisija nije bila suglasna: "Pojedini ocjenjivači su se požalili da je (u njemačkoj Nutelli) manje izražen okus lješnjaka" kazala je glavna urednica tog maganizna Hana Hofmanova.

Jer mnogi proizvođači tvrde kako doista donekle mijenjaju recepturu u nekim proizvodima, ali ne zato jer bi pojedini sastojak bio skuplji ili jeftiniji, nego zato jer ga prilagođavaju željama i ukusu lokalnih potrošača. I iz Coca Cole tvrde kako češki Sprite zaslađuju drukčije, ali i tako je praktično identičan onome koji se prodaje u SAD-u ili Španjolskoj.

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung koji također piše o ovoj temi dodaje i treći argument: prihodi građana na istoku Europe su još uvijek znatno manji nego na Zapadu, ali su i troškovi života manji. Taj list citira europski ured za statistiku Eurostat prema kojem "potrošačka košarica" u Češkoj i Mađarskoj košta 25% do 30% manje nego u Njemačkoj ili Austriji. Utoliko ovaj švicarski list smatra logičnim da proizvođači koriste jeftinije sastojke - umjesto boljih masnoća tek palmino ulje ili da stavljaju više konzervansa.

No standardna "potrošačka košarica" ne sadrži proizvode zvučnih imena i taj argument nipošto ne stoji: "Cijena je baš kod poznatih proizvoda često isto tako visoka, ali je kvaliteta ipak lošija", tvrdi Miloš Lauko iz slovačke Udruge potrošača. To se definitivno može utvrditi i na policama trgovina u Hrvatskoj gdje su takvi proizvodi u pravilu skuplji nego u Njemačkoj - naravno pod pretpostavkom da se računa po službenom mjenjačkom tečaju.

Čelnici Višegradske skupine zato traže od Europske unije da intervenira i obustavi takvu podjelu potrošača na "prvu i drugu klasu". No baš zbog uobičajenih praksi na tržištu, bilo bi prilično teško uspostaviti nekakav nadzor i tijelo koje bi trebalo kontrolirati kvalitetu "na istoku i na zapadu". A povrh toga, neke "nove" zemlje Europske unije već ionako imaju problema sa Povjerenstvom EU-a za trgovinu zbog protekcionističkih mjera koje su sami uveli.

Tako je, na primjer, u Rumunjskoj donesen zakon koji trgovačke lance sili da 51% proizvoda koje nude bude domaće, rumunjske proizvodnje. Tako se želi zaštititi domaća proizvodnja, ali takav zakon jasno i nedvosmisleno krši odredbe EU-a o slobodnoj trgovini pa je protiv Rumunjske već poveden i kazneni postupak.

>> Mađari tvrde kako jedu lošije napolitanke, Česi u svinjskom naresku našli čak i piletinu

>> 'Ne želimo biti europska kanta za smeće, hoćemo istu Nutellu i isti Ariel'

Komentara 28

DU
Deleted user
02:05 04.03.2017.

Dok je ovaca, biti će i šišanja, a pametan čovjek mora pronać način obraniti se od trgovačkih prijevara. Moje iskustvo da me ne nasamare je ovako: u trgovinu ne idem bez kalkulatora a u ruci mi je uvijek popis barkoda zemalja. Kalkulator mi služi da izračunam cijenu neke robe po kilogramu, jer je varanje sa izmišljanjem težine proizvoda nevjerojatno. Što znači čokolada od 73 grama, ili šećer od trske od 327 grama,a sir u celofanu od 283 gr.? Ideje za varanje su nepresušne, pa sad i tekućine prodaju na kilograme a ne na litre. Zato je jogurt 1.5 kg. umjesto 1.5 lit, ali to nitko ne gleda. Zato savjetujem da se nosi i popis barkoda zemalja. Npr. Persil sa početnim ciframa barkoda 900 je smeće i neusporedivo lošiji od onog običnog, ali original njemačkog u DM, koji ima njemački barkod 400. Ako čokolada ima početni broj 76 je švicarska, tequilla je meksička ako je cifra 750, sir je danski sa kodom 57, ulje grčko (520), praline belgijske(54) losos norveški (70), austrijsko alpsko mlijeko (90 - 91), nizozemski Heineken (87) Valja znati još par početnih barkodova Francuska(30 - 37), USA (00 - 13), Britanija (500) Portugal (560) Mađarska (599), Finska (64), Čile (780),... Znači, proizvodi sa tim početnim ciframa su proizvedeni u tim zemljama, a ako nemaju te cifre tko zna gdje. Pametnome dosta.

EL
elkomadante
23:34 03.03.2017.

nije čak niti toliko bitno što jedemo zadnji šrot, koji je za otpad na "zapadu", nego je pravo pitanje, kako to dolazi u hrvatsku i kako završava na policama ?

BE
beitsche
23:18 03.03.2017.

Talijanske jabuke kod nas 3 kat.imaju istu cijenu kao jabuke u italiji 1 kat....naravno da jedemo otpad.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije