Hrvatske medicinske sestre potencijal za dobru zaradu vide na njemačkom tržištu gdje je medicinsko osoblje deficitarno. Ponukan brojnim upitima kolega u Bavarskoj, Danijel Alemu, koji u Njemačkoj radi već 13 godina i tamo ima svoju patronažnu službu, osnovao je tvrtku SEPL za posredovanje u zapošljavanju.
Jednostavna procedura
Samo u lipnju, na osnovi osobnih poznanstava, javilo mu se 11 zainteresiranih, a posljednja dva dana javilo mu se još dvadesetak medicinskih sestra koje svoju priliku vide u Njemačkoj.
– Još osoblje nisam tražio preko burze, a tada će potražnja za poslom biti još veća. Interes se poveća kada netko dobije radni ugovor jer se odmah počnu raspitivati kolege te osobe. Najviše medicinskih sestara traže patronažne službe i starački domovi kojih je sve više, osobito u okolici Münchena. Samo u Bavarskoj nedostaje oko 2400 medicinskih sestara, odnosno medicinskih tehničara. Stalno me zovu iz Njemačke i pitaju imam li radne snage – kaže Alemu. Plaće za medicinsko osoblje su oko 1500 eura neto, a na početku se poslodavac pobrine i za smještaj – kaže Alemu.
– U sklopu staračkih domova su apartmani za osoblje koji su mnogo jeftiniji od smještaja na tržištu, koštaju 200 do 250 eura mjesečno dok se garsonijere kreću oko 600 eura. Uvijek se na početku, do prve plaće, za smještaj brine poslodavac – objašnjava. Njemački poslodavci radnu snagu traže preko agencija za zapošljavanje i burze rada s kojima Alemu surađuje i njima prijavljuje hrvatske radnike te preko njih sređuje radne dozvole. Otkad je Hrvatska članica Europske unije, procedura se pojednostavila jer radnicima više ne treba boravišna dozvola. Dovoljan je ugovor s poslodavcem na temelju kojega se dobiva radna dozvola koja traje četiri do šest mjeseci i produljuje se u skladu s ugovorom o radu. Nijemci su u tolikoj panici zbog nedostatka medicinskog osoblja da opraštaju neznanje njemačkog jezika.
Odlazak dugoročan
A kakvi su profili Hrvata koji žele napustiti zemlju?
Miješano, odgovara Alemu.
– Oko trideset posto interesenata za posao, u što ubrajam i medicinsko osoblje i one koji žele raditi u ugostiteljstvu, starije je od 50 godina, dok je ostatak mlađi od 40 godina.
Negdje oko 30-40 posto zainteresiranih medicinara već je zaposleno u Hrvatskoj. Mlađi ljudi koji mi se jave uglavnom nemaju obitelj i sami bi išli u inozemstvo, dok se stariji raspituju i za sebe i za ostale članove obitelji, obično supružnike. Imaju moto: “neka ja odem i snađem se pa ću povući ostale”. Uglavnom, planiraju dugoročan odlazak – objašnjava Alemu koji se danas vraća u Njemačku, a po nove zaposlenike doći će 20. kolovoza.
>>Hrvatska je rekorder po broju siromašnih u Uniji
