Iako je Austrija 2008. zabranila kredite u švicarskim francima fizičkim osobama koje ne primaju prihode u toj valuti, još 150.000 dužnika otplaćuje kredit u toj valuti i njima je, zbog odluke vlasti u Bernu, dug porastao za 4,5 milijardi eura.
Iako se broj dužnika smanjuje, Austrija i dalje ostaje država s najvećim opsegom kredita u CHF – on je, prema podacima Nacionalne banke Austrije, krajem studenoga iznosio 29,5 milijardi eura.
Stalno upozoravali
Austrijske financijske institucije godinama su upozoravale na opasnost dizanja kredita u stranim valutama. Financijska nadzorna ustanova (FMA) 2008. jasno se izjasnila da banke ne smiju izdavati kredite denominirane u švicarskim francima ako klijenti ne zarađuju u toj valuti. Pritom treba imati na umu da takva odluka nije jednoznačno pokrila cjelokupno stanovništvo Austrije – dio stanovnika u pokrajini Vorarlberg na zapadu države redovita mjesečna primanja dobiva u francima budući da rade u Švicarskoj.
Banke su potom pokušavale – s više ili manje uspjeha – nagovoriti dužnike da konvertiraju kredite iz franaka u eure. Konverzijom kredita opseg je smanjen za 45 posto i u proteklih sedam godina je oko 120.000 kredita u francima prebačeno u eure. Dio dužnika ipak nije prihvatio tu mogućnost i opirao se konverziji.
S jedne strane u tom je smjeru djelovala krovna udruga za zaštitu potrošača. Jasno su se izjasnili da su protiv agitacije banaka, protiveći se tome da banke nagovaraju klijente na konverziju kredita. Dužnicima su savjetovali da ne prenagljuju, da je svaki slučaj različit te da nije moguće jednim potezom pera riješiti problem. Dužnicima su preporučili da kontaktiraju s neovisnim savjetnicima te da pri odluci o mogućoj konverziji kredita u obzir uzmu individualne parametre, poput datuma dizanja kredita, roka otplate...
Visoke kamatne stope
S druge strane dužnici nisu odmah pohrlili konvertirati kredite u eure i zbog viših kamatnih stopa. Osim presude Vrhovnog suda 2013. kojom je ugovor klijentice s bankom za kreditiranje u švicarskim francima proglasio ništetnim jer je financijska savjetnica klijenticu nagovorila da kredit iz domaće prebaci u stranu valuti, nije bilo većih pravnih ili financijskih akcija. Zasad se ne govori o intervenciji države, no – kažu nam financijski stručnjaci – ona nije ni potrebna. Ova se situacija ne doživljava kriznom jer je trenutak istine za sve kredite još daleko – vrhunac iskupa glavnice očekuje se od 2018. do 2020.
>>'Banke su kreteni ako su svjesno htjele zaraditi na tečaju'
>>Udruga Franak objavila opću mobilizaciju: Počnite raditi transparente!
Rješenje je jednostavno,Vujičić kao guverner iam informacije koliko su naša banke stvrno dužne u švicracima? to on treba iznijeti u javnost,u koliko banke nemaju tih dugova ili imaju manje nego što naplaćuju od građana to je lihvarstvo,znači banke rade protu zakonito a on ih štiti,u tom slučaju treba ih sviju kazniti.