Zbog pada globalne potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima, čemu je najviše kumovao 40-postotni pad izvoza EU u Kinu, te povećane domaće proizvodnje i ruskog embarga koji su doveli do poremećaja na tržištu mesa, poglavito svinjetine i govedine, Europska komisija donijela je odluku o interventnoj pomoći članicama od oko 500 mil. eura.
Većina novca usmjerena je na najveće proizvođače – Njemačku, koja bi trebala dobiti čak 69,2 mil. eura, Francusku (62,9), Španjolsku (25,5), Italiju (25), Nizozemsku (29,9), Poljsku (28,9), Veliku Britaniju (36)... dok je za Hrvatsku predviđeno svega 1,8 mil. eura. Gore od nas prošli su samo Slovenija, Malta i Luksemburg.
No iako je odluka objavljena u službenom listu EU još u listopadu, na stranicama ministarstva Tihomira Jakovine o tome još nema ni riječi. Neslužbeno doznajemo da Ministarstvo poljoprivrede još kalkulira kako će raspodijeliti 13,9 mil. kuna, o čemu mora odlučiti do 31. prosinca. Navodno bi se interventna potpora potpuno preusmjerila mljekarima, no pitanje je kako će na to reagirati proizvođači mesa.
– Očekujemo hitno informiranje sektora o interventnoj pomoći EU i nadamo se da će mjerodavno ministarstvo iznosu od 1,8 mil. eura Hrvatskoj pridodati još toliko, što je maksimalan dopušteni iznos od EK – kaže Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk. S obzirom na probleme koji ih muče posljednjih godina, koje je dodatno produbio ruski embargo, proizvođači mesa i mlijeka iznenađeni su da je RH dobila gotovo najmanje novca od svih članica EU.
>> Uvoz raste, cijene padaju: svinjska vratina jeftinija pet kuna, mlijeko kunu, sir gauda 22 kune...
