– Cilj nam je da u Hrvatskoj preradimo doslovce svaki trupac, da u izvoz umjesto sirovine i poluproizvoda idu finalni proizvodi s dodanom vrijednošću, kazao je predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Ivić Pašalić na predstavljanju Strategije drvno-prerađivačke industrije “Izgradimo smeđu magistralu”.
Riječ je o asocijaciji na još nepovezane plavu i zelenu magistralu (jadransku i kontinentalnu RH), koje bi “smeđa” spajala kao magistrala šuma i drva. Pašalić kaže kako drvna industrija (DI) ima velikih šansi, ali i ozbiljnih problema.
Plitvice na ‘bombi’ od mazuta
Možemo povećati izvoz, koji već sada čini 9% ukupnog hrvatskog izvoza i 3,5% BDP-a države, te zaposlenost, ali samo uz dobrog institucionalnog partnera, bez obzira na bivše i sadašnje, lijeve i desne..., nastavio je Pašalić, ističući kako bi se uz ograničavanje izvoza trupaca trebao uspostaviti i registar drvno-prerađivačke industrije, te sniziti PDV na pelet, briket, sječku i ogrjevno drvo na 13%, koji su ekološki i socijalno puno prihvatljiviji, 50% jeftiniji energent od mazuta ili lož-ulja, kojim se u RH grije većina škola, dječjih vrtića, javnih ustanova...
Taj bi se novac mogao preusmjeriti i na “gablece”, usavršavanje, stipendije... No što je apurdno i najnovije se škole u nas grade po istoj praksi. Čak i Plitvička jezera leže na ekološkoj bombi od 9 megavata mazuta, dok se kvote Hrvatskih šuma za kogeneracije prenisko postavljaju i to otvara prostor za špekulante, umjesto za DI, optužuje Pašalić, navodeći i primjer ogromnih sredstava ulupanih u energetsku obnovu zgrada, koje i dalje troše fosilna goriva.
Uvoz 70 posto
– Šume i na šumama baziran sektor od nacionalnog su interesa, čijim se korištenjem na najpametniji način može dizati zaposlenost i poticati ruralni razvoj da ljudi ostaju, umjesto da napuštaju Hrvatsku - tvrdi Pašalić.
S njime se slaže i Renato Radić, predsjednik Grupacije proizvođača namještaja pri HGK. Drvna industrija je za Hrvatsku strateški važnija i od turizma, kroz koji se može prezentirati. No, na hrvatskom tržištu namještaja vrijednom 2,5 mlrd. kuna godišnje, 70% je uvoznog. Na EU tržištu namještaja od 100 mlrd. kn trenutačno smo gotovo neprimjetni, a potencijali su toliki da i proizvodnju i tržište možemo povećati pet puta, kaže Radić.
>>'Molim sve da me ne uključuju u svoje unutarstranačke ili unutarvladine 'dvorske igre'
moramo izvoziti namještaj a ne trupce znači ti ostaješ doma ?