Analiza HGK

Neizvjesnost oko posla kućanstva 'hladi' od kredita

kune
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
1/5
06.07.2016.
u 00:20

Investicijska aktivnost je i dalje slaba. Veće tvrtke financiraju se u inozemstvu, dok su krediti banaka u svibnju bili 266,7 mlrd. kuna

Iako će ova godina biti druga godina gospodarskog rasta, on ponovno neće biti baziran na financiranju putem bankovnih kredita. Naime, očito je da i dalje nema većih količina investicija, osobito kod SME sektora. Veće tvrtke financiraju se u inozemstvu, dok kućanstva ostaju suzdržana kod zaduživanja u kontekstu neizvjesnosti pozitivnih pomaka u sferi zapošljavanja, komentar je analitičara HGK Zvonimira Savića na nedavno objavljene podatke HNB-a.

Krediti poslovnih banaka u svibnju su iznosili 266,7 mlrd. kuna, što je oko najniže nominalne razine od sredine 2010. godine. Na mjesečnoj se razini bilježi simboličan rast od 0,2% ili za 500 mil. kuna. Kod sektora kućanstava ostvaren je rast od 0,1%, za 145 mil. kuna, što je prvi mjesečni rast od studenoga 2015. Krediti u CHF gotovo su u potpunosti konvertirani (ostala je 2,1 mlrd. kuna ili 1,8% ukupne kreditne izloženosti sektora), a vid novih zaduživanja kućanstava tek su gotovinski krediti, jedina kategorija po kojoj su više zadužena na godišnjoj razini, kao i u odnosu na kraj 2010. – po kreditima za automobile čak 81%, po stambenim kreditima 14%, a po kreditnim karticama 18% manje, kažu u HGK.

Rast vrijednosti kredita na mjesečnoj razini bio je simboličan i kod sektora trgovačkih društava – 0,3% ili za 235,7 mil. kuna, i to na temelju rasta kredita za investicije. Ti krediti iznose 31,7 mlrd. kuna, čak 6,4 mlrd. manje nego krajem 2010., dok ukupna kreditna zaduženost tog sektora na godišnjoj razini pada od sredine 2012., u svibnju po stopi od 3,7%, a u pet mjeseci ove godine razduživanje se bilježi i u sektoru države, prema kojoj su u krizi banke značajno povećale svoju izloženost, na razini od 20,5%.  

>>Reprogramirano čak 275 od 277 HBOR-ovih kredita iz starih operativnih programa

>>Kaos u državi prvo će platiti privatne tvrtke i građani višim kamatama

>>Do 2021. naš bankovni sektor neće imati rast

Ključne riječi

Komentara 2

JU
jurajuric116
12:03 06.07.2016.

pa kaj se čude ko picek glisti. pa nisam lud da idem uzimati kredit s obzirom da me sutra more gazda najuriti s posla. i kaj sam onda? rob još veči nego sad. pa nabijem i gazdu i banke. dok budu kolaterali kredita ono kaj si kupil kreditom ko u SAD-u onda bum si zel kredit. kupiš stan, nemreš plačati, oni su uzmu stan i ideš dalje. a ne da ti prvo uzmu svu lovu, pa bubrege, pa plučno krilo, pa svoj familiji sve kaj imaju i onda još i ono kaj si kupil.

JU
jurajuric116
12:03 06.07.2016.

pa kaj se čude ko picek glisti. pa nisam lud da idem uzimati kredit s obzirom da me sutra more gazda najuriti s posla. i kaj sam onda? rob još veči nego sad. pa nabijem i gazdu i banke. dok budu kolaterali kredita ono kaj si kupil kreditom ko u SAD-u onda bum si zel kredit. kupiš stan, nemreš plačati, oni su uzmu stan i ideš dalje. a ne da ti prvo uzmu svu lovu, pa bubrege, pa plučno krilo, pa svoj familiji sve kaj imaju i onda još i ono kaj si kupil.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije