Hrvatsko tržište osiguranja stagnira. Samo 37 milijuna kuna veću premiju ugovorila su lani 24 hrvatska osiguravatelja u odnosu na prethodnu godinu, što se u okruženju rekordno niskih kamata na bankarske depozite koje se usto još i oporezuju uistinu ne može nazvati dobrim rezultatom – očekivalo se slijevanje u životno osiguranje. Dok se gospodarski rast vrtio oko 2,7 posto, prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje osiguravateljska se premija povećala skromnih 0,42 posto; sa 8,72 na 8,76 milijardi kuna.
Još uvijek osiguranja plaćaju danak liberalizacije u autoosiguranju u kojem je cijena polica već tri godine u kontinuitetu, od ulaska Hrvatske u EU, u slobodnom padu. Budući da se na tržištu nisu pojavili nikakvi novi igrači kojima bi se mogao pripisati utjecaj na konkurentsku utrku, može se zaključiti jedino da su dotad bile – preskupe. Osim negativnog trenda u autoosiguranju, neugodno je iznenađenje lani bio i preokret u osiguranju života koje je, nakon strelovitog uzleta u 2015., doživjelo ozbiljan pad premije; zajamčeni su prinosi u tom segmentu pali na nulu pa su klijenti ostali bez profitnog dijela motivacije za ugovaranje polica.
U Koncernu Agram svi rasli
Najveće je osipanje premije, od čak 95,9 milijuna kuna, zabilježila Uniqa; nakon 17 godina solidnog rasta, lani je pala 14,3 posto, na ukupno 574 milijuna kuna. Allianz je ugovorio 74,8 milijuna kuna manju premiju nego 2015., 1,12 mlrd. kuna, no ipak je bitno popravio rezultat iz kolovoza kad im je premija bila čak 100 milijuna kuna niža, dok je Croatia osiguranju premija pala 39,3 milijuna kuna, na 2,27 mlrd. kuna. Ipak, zahvaljujući premiji iz zdravstvenih osiguranja, sestrinske tvrtke Croatia zdravstvenog osiguranja koje je povećalo premiju za 66 milijuna kuna, na ukupno 291,24 milijuna, kao grupacija su u premijskom plusu. No, u segmentu dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja najveće su i “štete” koje čine razmjerno niske cijene polica dopunskog zdravstvenog osiguranja dugoročno neodrživima, što je vjerojatno i glavni razlog za skoro pripajanje CZO-a matičnom CO-u. Uz CZO, najveći je premijski rast zabilježilo Wiener osiguranje – 45 milijuna kuna, na ukupno 591,17 milijuna kuna, a premijski su rasla i sva društva iz koncerna Agram: Agram life za 41,1 milijun kuna, na 306 milijuna kuna, Jadransko za 26 milijuna kuna, na 547,64 milijuna kuna, a Euroherc za 23 milijuna kuna, na 842,52 milijuna kuna. U top 5 je i Triglav s premijskim rastom od 24,7 milijuna kuna, na 368,52 milijuna kuna. Kretanje premije dobar je orijentir, no nije ključno za financijski rezultat osiguravatelja koji još nisu objavili podatke o dobiti ili gubitku u 2016. Oni će ovisiti i o načinu izračunavanja matematičke pričuve te politikama na rashodovnoj strani.
Osiguravatelji vjeruju da će ova godina biti bolja te nam je Damir Vanđelić, čelnik CO, u nedavnom intervjuu rekao da im dobri gospodarski trendovi i rast BDP-a daju razloga za optimizam, a i na našem slabo razvijenom tržištu osiguranja ima još dosta neiskorištena prostora. Predsjednik uprave Allianza Boris Galić istaknuo je veliki potencijal u imovinskim osiguranjima, rast tržišta asistencija, ali i pomak u kasku na koje se pozitivno odrazilo povećanje prodaje automobila.
Neživot bolji od života
Neživotna su osiguranja, koja čine 66,7 posto ukupne premije, lani dala veći doprinos rastu; premija im je 0,91 posto veća i iznosi 5,84 milijarde kuna.
Najveći udio imaju autoosiguranja s premijom od 2,04 milijarde kuna, 2,8 posto nižom nego 2015. Premija obveznog autoosiguranja iznosi 1,94 milijarde kuna i pala je 3,35 posto. Životna su osiguranja u premijskom padu od 0,55 posto, na 2,92 mlrd. kuna.
>>Adris kakvog znam neće prodavati Croatia osiguranje
