Slovenci su zainteresirani za ulaganje u LNG terminal na Krku, i to najmanje 20 do 30 posto, pa sve do 50 posto!
Takav interes pokazao je slovenski veleposlanik u Zagrebu Vojko Volk, na sastanku s ministrom gospodarstva i potpredsjednikom Vlade Ivanom Vrdoljakom.
Dežela ovisna o uvozu
Slovenija godišnje treba oko milijardu prostornih metara plina, od toga se oko 80 posto uvozi iz Rusije, a 20 posto od drugih dobavljača, Alžira među ostalim. Kako Europska unija od izbijanja ukrajinske krize mijenja energetsku politiku nastojeći prekinuti ovisnost Europe o ruskom plinu, diverzificirati dobavu, a za takve svrhe moguće je dobiti i novac iz europskih fondova.
– Ministar Vrdoljak i veleposlanik Volk ocijenili su mogućnosti za suradnju u realizaciji LNG terminala na otoku Krku te gradnju s tim povezane plinovodne infrastrukture. Složili su se da za Hrvatsku i Sloveniju kod tog projekta postoje dobre mogućnosti da zajedničkim naporima uspiju osigurati sredstva iz fondova EU – priopćili su iz veleposlanstva. Dakle, ujedinjene snage Hrvatske i Slovenije mogle bi osigurati bolji pristup fondovima, a tako bi se i popravila slika o susjedskim odnosima koji su bili i ispod svake razine.
Kao nekad u Krškom
Na taj bi se način ponovila priča o novom zajedničkom velikom ulaganju Hrvatske i Slovenije, nakon uspona i padova u suradnji, ali su koristi imale obje zemlje. – Riječ je o prvom dogovoru, početnoj fazi suradnje, nakon nekih preliminarnih kontakata – poručuju iz veleposlanstva. Zapravo, i Sloveniji i Hrvatskoj gradnja LNG terminala isplatila bi se jer to je ulaganje od 600 milijuna eura, dok gradnja termoelektrane stoji više, u nas je to Plomin C, a u Sloveniji je to gradnja 6. bloka Termoelektrane Šoštanj, koja stoji milijardu eura. Ovom dogovoru mogle bi pristupiti još neke zemlje srednje Europe, no iako je strateški interes važan, na kraju će sve ovisiti o razvoju odnosa EU s Rusijom, a onda i o interesu privatnih tvrtki koje će posao voditi.
>>Veleposlanik potvrdio da bi Slovenija mogla ući u projekt terminala na Krku
>>Hrvatska najzaduženija, Slovenci imaju najviše plaće, a BDP na razini 1991.
Samo do 49% i bez prava odlučivanja.